Esparto

Izvor: Wikipedija
Magarac s tradicionalnim korpama od esparta.

Esparto (španj.) je naziv za biljne vrste Stipa tenacissima i Lygeum spartum iz porodice trava (lat. Poaceae). Rastu u sjevernoj Africi, južnoj Španjolskoj te na Siciliji i Sardiniji. Daju tekstilno vlakno, a vrlo usko lišće S. tenacissima u prometu je kao "lažna konjska dlaka" (halfa).[1]

Vlakanca esparta slična su vlakancima slame, ali se razlikuju po sposobnosti zadržavanja veće količine punila, što omogućuje proizvodnju voluminoznijeg papira. Celuloza dobivena od esparta upotrebljava se za proizvodnju kvalitetnih bezdrvnih papira od kojih se traži čvrstoća i dobro oblikovanje lista.

Primjena[uredi | uredi kôd]

Celulozne sirovine[uredi | uredi kôd]

Kao glavni izvor celuloze za proizvodnju papira služi drvo, ali se također upotrebljavaju i pamuk, lan, konoplja, juta, sisal ili sisal-konoplja, kenaf, slama, bagasa, esparto, otpadni i stari papir i tekstilni materijal i slično. Drvo je najvažnija sirovina za proizvodnju celuloze; 90% ukupne svjetske proizvodnje celuloze dobiva se iz drveta. U papirnoj industriji danas se uglavnom prerađuju višegodišnje biljke: četinjača i listača. Građa tih biljaka izrazito je vlaknasta, što je zapravo rezultatvlaknaste strukture molekule celuloze.[2]

Slike[uredi | uredi kôd]

Stipa tenacissima. Tkani esparto. Esparto papuče. Tkanje komada pletenog esparta (Luis Mondejar, Albacete).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. esparto, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.