Vidi kôd stranice Euro

{{Infobox valuta
|ime_valute          =Euro
|izvorno_ime         =
|slika_1             =Euro symbol.svg
|opis_1              =Logo eura
|slika_2             =
|opis_2              =Kovanica od 1 euro
|iso_kod             =EUR
|korisnik_država     =zemlje članice [[EU]]
|stopa_inflacije     ={{Pozitivan pad}} 5,2 % (kolovoz 2023.)<ref>https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Inflation_in_the_euro_area</ref>
|izvor_datum_inf     =
|najmanja_jedinica   =[[cent]]
|oznaka              =€
|kovanice            =1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, 1, 2 eura
|novčanice           =5, 10, 20, 50, 100, 200 eura (500 eura)
|nacionalna_banka    =Europska središnja banka
|web_banka           =www.ecb.int
|tiskara             =
|web_tiskara         =
|kovnica             =
|web_kovnica         =
}}
'''Euro''' ([[Simbol valute|simbol]]: '''[[Znak eura|€]]'''; [[ISO 4217|kod]]: '''EUR''') službena je valuta 20 od 27 [[članica Europske unije|država članica]] [[Europska unija|Europske unije]]. Ova skupina država poznata je pod nazivom [[eurozona]] ili europodručje<ref>{{Citiranje časopisa |title=Što je europodručje? |url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_hr |language=hr |accessdate=2020-11-08}}</ref> i uključuje oko 343&nbsp;milijuna građana.<ref name="EC Euro Area">{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm |title=The euro |work=European Commission website |accessdate=2. siječnja 2019.}}</ref><ref name="EC Euro Area 2">{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en |title=What is the euro area? |work=European Commission website |accessdate=2019-01-02}}</ref> Euro, koji je podijeljen na 100 [[cent]]a, druga je najveća i druga po redu valuta u kojoj se najviše trguje na [[Devizno tržište|deviznom tržištu]] nakon [[Američki dolar|američkog dolara]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf |title=Foreign exchange turnover in April 2013: preliminary global results |publisher=Bank for International Settlements |accessdate=7. veljače 2015.}}</ref> 

Valutu službeno koriste [[institucije Europske unije]], [[Međunarodni status i upotreba eura|četiri europske mikro države]] ([[Andora]], [[Monako]], [[San Marino]] i [[Vatikan]]) koje nisu članice EU,<ref name="EC Euro Area 22">{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en |title=What is the euro area? |work=European Commission website |accessdate=2019-01-02}}</ref> [[Britanska prekomorska područja|britanski prekomorski teritorij]] [[Akrotiri i Dhekelia]], kao i [[Crna Gora]] te [[Kosovo]]. koji su ga uvele jednostrano (bez dogovora s EU). Izvan Europe niz [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije|posebnih teritorija članica EU]] također koristi euro kao svoju valutu. Uz to, preko 200&nbsp;milijuni ljudi širom svijeta koriste valute vezane uz euro.

Euro je druga najveća [[rezervna valuta]], kao i druga najprodavanija valuta na svijetu nakon američkog dolara.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bis.org/publ/rpfxf07t.pdf |title=Triennial Central Bank Survey 2007 |date=19. prosinca 2007. |publisher=BIS |accessdate=25. srpnja 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/14350/1/MPRA_paper_14350.pdf |title=Compositional Analysis of Foreign Currency Reserves in the 1999–2007 Period. The Euro vs. The Dollar As Leading Reserve Currency |author=Aristovnik |first=Aleksander |date=30. ožujka 2010. |publisher=Munich Personal RePEc Archive, Paper No. 14350 |accessdate=27. prosinca 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Boesler |first=Matthew |title=There Are Only Two Real Threats To The US Dollar's Status As The International Reserve Currency |url=http://www.businessinsider.com/dollar-as-international-reserve-currency-2013-11 |accessdate=8. prosinca 2013. |work=Business Insider |date=11. studenoga 2013.}}</ref> S više od 1,3 €&nbsp;bilijuna u opticaju euro ima jednu od najviših kombiniranih vrijednosti novčanica i kovanog novca u opticaju na svijetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112 |title=1.2 Euro banknotes, values |date=14. siječnja 2020. |publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse |accessdate=23. siječnja 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004114 |title=2.2 Euro coins, values |date=14. siječnja 2020. |publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse |accessdate=23. siječnja 2020.}}</ref>

Naziv ''euro'' službeno je usvojen 16. prosinca 1995. u Madridu.<ref name="madrid1995">{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/summits/mad1_en.htm |title=Madrid European Council (12/95): Conclusions |publisher=European Parliament |accessdate=14. veljače 2009.}}</ref> Euro je na svjetska financijska tržišta uveden kao [[Obračunska jedinica|računovodstvena valuta]] 1. siječnja 1999. godine, zamjenjujući bivšu [[Europska valutna jedinica|europsku valutnu jedinicu]] (ECU)<ref>{{Citiranje časopisa|title=ECU {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17035|accessdate=2020-11-08}}</ref> u omjeru 1:1 (1,1743 američkih dolara). Fizički [[Euro kovanice|eurokovanice]] i [[Euro novčanice|novčanice]] ušle su u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, čineći je svakodnevnom operativnom valutom svojih izvornih članica, a do ožujka 2002. godine u potpunosti su zamijenile bivše valute.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/html/index.en.html |title=Initial changeover (2002) |publisher=European Central Bank |accessdate=5. ožujka 2011.}}</ref> Iako je euro nakon dvije godine (26. listopada 2000.) pao na 0,83 američkih dolara, od kraja 2002. trgovao je iznad američkog dolara, dosegnuvši vrhunac od 1,60 američkih dolara 18. srpnja 2008. i od tada se vratio blizu izvorne stope emisije. Krajem 2009. euro se utopio u [[Europska dužnička kriza|europsku krizu državnog duga]], što je dovelo do stvaranja [[Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF)|Europskog fonda za financijsku stabilnost]],<ref>{{Citiranje časopisa |title=EFSF odgodio aukciju dugoročnih obveznica |url=https://vijesti.hrt.hr/190421/efsf-odgodio-aukciju-dugorocnih-obveznica |accessdate=2020-11-08}}</ref> kao i [[Povijest eura|drugih reformi]] usmjerenih na stabilizaciju i jačanje valute.

== Uprava ==
[[Datoteka:European_Central_Bank_-_building_under_construction_-_Frankfurt_-_Germany_-_13.jpg|lijevo|mini|[[Europska središnja banka]] ima [[Sjedište Europske središnje banke|sjedište]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], u Njemačkoj i zadužena je za monetarnu politiku [[Eurozona|eurozone]]]]

Eurom upravljaju i njime administrira [[Europska središnja banka]] (ESB) sa [[Eurosustav|sjedištem]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] i [[Eurosustav]] (sastavljen od [[Središnja banka|središnjih banaka]] zemalja eurozone). Kao neovisna središnja banka, ESB ima isključivo ovlaštenje za utvrđivanje [[Monetarna politika|monetarne politike]]. Eurosustav sudjeluje u tiskanju, kovanju i distribuciji [[Euro novčanice|novčanica]] i [[Kovanice Eura|kovanica]] u svim državama članicama te u radu platnih sustava eurozone.

[[Ugovor iz Maastrichta]] iz 1992. obvezuje većinu država članica EU da usvoje euro nakon što ispune određene monetarne i proračunske [[Kriteriji konvergencije eura|kriterije konvergencije]], iako to nisu učinile sve države. Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska ispregovarali su [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|izuzeća]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm |title=The Euro |publisher=European Commission |accessdate=29. siječnja 2009.}}</ref> dok je Švedska (koja se pridružila EU 1995. godine, nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta) odbila euro na [[Švedski referendum o euru iz 2003. godine|neobvezujućem referendumu 2003.]] godine i zaobišla obvezu usvajanja eura neispunjavanjem novčanih i proračunskih zahtjeva. Sve države koje su se pridružile EU od 1993. godine obvezale su se da će usvojiti euro.

== Načini izdavanja novčanica ==
Od 1. siječnja 2002., nacionalne središnje banke (NSB) i [[Europska središnja banka|ESB]] izdavale su novčanice eura na zajedničkoj osnovi.<ref name="Scheller">{{Citiranje knjige |URL=https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/ecbhistoryrolefunctions2006en.pdf |title=The European Central Bank: History, Role and Functions |first=Hanspeter K. |last=Scheller |edition=2nd |year=2006}}</ref> NSB Eurosustava dužne su prihvatiti novčanice eura koje su druge članice Eurosustava stavile u opticaj i te se novčanice ne vraćaju. ESB izdaje 8% ukupne vrijednosti novčanica koje je izdao Eurosustav.<ref name="Scheller" /> U praksi novčanice ESB-a stavljaju u optjecaj NSB-ovi, čime nastaju odgovarajuće obveze prema ESB-u. Te obveze nose kamatu po glavnoj stopi refinanciranja ESB-a. Ostalih 92% novčanica eura izdaju NSB proporcionalno njihovim odgovarajućim udjelima u ključu ESB-a,<ref name="Scheller" /> izračunato pomoću nacionalnog udjela stanovništva Europske unije (EU) i nacionalnog udjela u BDP-u EU, podjednako ponderiranih.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/ecb/orga/capital/html/index.en.html |title=Capital Subscription |publisher=European Central Bank |accessdate=18. prosinca 2011. |quote=The NCBs' shares in this capital are calculated using a key which reflects the respective country's share in the total population and gross domestic product of the EU&nbsp;– in equal weightings. The ECB adjusts the shares every five years and whenever a new country joins the EU. The adjustment is done on the basis of data provided by the European Commission.}}</ref>

== Karakteristike ==

=== Kovanice i novčanice ===
{{Glavni|Euro kovanice|Euro novčanice}}
[[Datoteka:Euro_coins_and_banknotes.jpg|mini|[[Kovanice Eura|Kovanice]] i novčanice [[Kovanice Eura|eura]] različitih apoena]]
Euro je podijeljen na 100 [[cent]]i (koji se nazivaju i ''euro centi'', posebno kada se želi razlikovati ih od ostalih valuta, te se kao takav naziv nalazi na zajedničkoj strani svih cent kovanica). U zakonodavnim aktima [[Europska ekonomska zajednica|Zajednice]] ne engleskom jeziku, pluralni oblici ''eura'' i ''centa'' pišu se bez ''s'', bez obzira na uobičajenu upotrebu engleskog jezika.<ref name="ec.europa.eu">{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/symbol/index_en.htm |title=How to use the euro name and symbol |publisher=European Commission |accessdate=7. travnja 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication6336_en.pdf |title=Spelling of the words "euro" and "cent" in official Community languages as used in Community Legislative acts |author=European Commission |accessdate=26. studenoga 2008.}}</ref> Inače se koriste uobičajene engleske množine,<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/translation/writing/style_guides/english/style_guide_en.pdf |title=English Style Guide: A handbook for authors and translators in the European Commission |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101205092625/http://ec.europa.eu/translation/writing/style_guides/english/style_guide_en.pdf |archivedate=5. prosinca 2010. |author=European Commission Directorate-General for Translation |accessdate=16. studenoga 2008.}}; {{Citiranje weba |url=http://publications.europa.eu/code/en/en-370303.htm |title=Interinstitutional style guide, 7.3.3. Rules for expressing monetary units |author=European Union |accessdate=16. studenoga 2008.}}</ref> s mnogim [[Jezik i euro|lokalnim varijacijama]] kao što je ''centime'' u Francuskoj.

Svim kovanicama u opticaju ''zajednička je strana koja'' pokazuje nominalu vrijednost, a u pozadini je karta. Zbog [[Jezici Europske unije|jezične pluralnosti u Europskoj uniji]], koristi se inačica latinske abecede ''eura'' (za razliku od rjeđe grčke ili ćirilice) i [[Arapski brojevi|arapskih brojeva]]. 

Kada je euro uveden karta na kovanicama je prikazivala samo 15 država članica EU-a koje su tada bile članice. Počevši od 2007. godine ili 2008. godine (ovisno o zemlji), stara je karta zamijenjena zemljovidom Europe koji također prikazuje zemlje izvan EU-a poput [[Norveška|Norveške]], [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Rusija|Rusije]] i [[Turska|Turske]].  Kovanice od 1, 2 i 5 centi, međutim, zadržavaju svoj stari dizajn, prikazujući zemljopisnu kartu Europe s 15 država članica iz 2002. podignute nešto iznad ostatka zemalja na zemljovidu. Sve zajedničke strane kovanica dizajnirao je [[Nizozemska|nizozemski]] dizajner [[Luc Luycx]]. Kovanice također imaju i ''nacionalnu stranu koja'' prikazuje sliku koju je odabrala država koja je izdala kovanicu. Kovanice eura iz bilo koje države članice mogu se slobodno koristiti u ostalim državama članicama eurozone.

Kovanice se izdaju u apoenima od [[Kovanica od 2 eura|2 €]], [[Kovanica od 1 eura|1 €]], [[Kovanica od 50 euro centi|50c]], [[Kovanica od 20 euro centi|20c]], [[Kovanica od 10 euro centi|10c]], [[Kovanica od 5 euro centi|5c]], [[Kovanica od 2 euro centa|2c]] i [[Kovanica od 1 euro centa|1c]]. Da bi se izbjegla uporaba dva najmanja novčića, neke se gotovinske transakcije zaokružuju na najbližih pet centi u Nizozemskoj i Irskoj<ref>{{Citiranje weba |url=http://neurope.eu/article/ireland-to-round-to-nearest-5-cents-starting-october-28/ |title=Ireland to round to nearest 5 cents starting October 28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306012032/http://neurope.eu/article/ireland-to-round-to-nearest-5-cents-starting-october-28/ |archivedate=6. ožujka 2016. |date=27. listopada 2015. |accessdate=17. prosinca 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.centralbank.ie/paycurr/Pages/rounding.aspx |title=Rounding |work=Central Bank of Ireland}}</ref> (dobrovoljnim dogovorom) i u Finskoj (po zakonu).<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4324_en.htm |title=Euro cash: five and familiar |author=European Commission |date=Siječanj 2007. |publisher=Europa |accessdate=26. siječnja 2009.}}</ref> [[Europska komisija|Komisija]] obeshrabruje ovu praksu, kao i praksu odbijanja primanja novčanica eura visoke vrijednosti u određenim trgovinama.<ref>Pop, Valentina (22 March 2010) [http://euobserver.com/?aid=29737 "Commission frowns on shop signs that say: '€500 notes not accepted'"], ''[[EU Observer]]''</ref>

[[Komemorativne kovanice od €2|Prigodni novčići]] nominalne vrijednosti 2 eura izdani su s promjenama u dizajnu nacionalne strane kovanice. Tu se ubrajaju i kovanice koje se često izdaju, poput prigodnog kovanica od 2 eura za pedesetu godišnjicu potpisivanja Rimskog ugovora, i nacionalno izdanih kovanica, poput kovanica u spomen na [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|ljetne olimpijske igre 2004. koje je]] izdala [[Grčka]]. Ovi su novčići zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj eurozoni. Izdani su i kolekcionarski novčići s raznim drugim apoenima, ali oni nisu namijenjeni općem prometu i zakonsko su sredstvo plaćanja samo u državi članici koja ih je izdala.<ref>{{Citiranje weba |url=http://europa.eu/legislation_summaries/economic_and_monetary_affairs/introducing_euro_practical_aspects/l25058_en.htm |title=Commission communication: The introduction of euro banknotes and coins one year after COM(2002) 747 |author=European Commission |date=15. veljače 2003. |publisher=Europa (web portal) |accessdate=26. siječnja 2009.}}</ref>

Dizajn [[Euro novčanice|novčanica eura]] zajednički je s obje strane. Dizajn je stvorio austrijski dizajner [[Robert Kalina]].<ref name="euro96">{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/photos/html/image12.en.html |title=Robert Kalina, designer of the euro banknotes, at work at the Oesterreichische Nationalbank in Vienna |publisher=European Central Bank |accessdate=30. svibnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130514174746/http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/photos/html/image12.en.html |archivedate=14. svibnja 2013.}}</ref> Novčanice se izdaju u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100 i 200, dok se apoen 500 više ne izdaje, ali je i dalje u opticaju. Svaka novčanica ima svoju boju i posvećena je određenom umjetničkom razdoblju europske arhitekture. Prednja strana novčanice sadrži prozore ili prolaze, dok stražnja strana ima mostove koji simboliziraju veze između država u uniji. Iako bi nacrti trebali biti lišeni bilo kakvih prepoznatljivih karakteristika, početni projekti [[Robert Kalina|Roberta Kaline]] bili su specifičnih mostova, uključujući [[Rialto]] i [[Pont de Neuilly]], a nakon toga su postali generičkiji; konačni projekti još uvijek imaju vrlo slične sličnosti sa svojim specifičnim prototipovima; stoga nisu istinski generički. Spomenici izgledaju dovoljno slični različitim nacionalnim spomenicima da udovolje svima.<ref>{{Citiranje novina |last=Schmid |first=John |url=https://www.nytimes.com/2001/08/03/news/03iht-euro_ed3_.html |title=Etching the Notes of a New European Identity |work=International Herald Tribune |date=3. kolovoza 2001. |accessdate=29. svibnja 2009.}}</ref>

Serija Europa ili druga serija izdanih novčanica sastoji se od šest apoena i više ne uključuje [[Novčanica od 500 eura|500 €]], čije je izdavanje zaustavljeno 27. travnja 2019. godine.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=https://www.ecb.europa.eu/euro/banknotes/html/index.en.html |title=Banknotes |author=Bank |first=European Central |work=European Central Bank |language=en |accessdate=2020-05-10}}</ref> Međutim, i prva i druga serija novčanica eura, uključujući i novčanicu od 500 €, i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja u cijelom europodručju.<ref name="#1"/>

=== Obračun plaćanja, elektronički prijenos sredstava ===
Kapital unutar EU-a može se prenositi u bilo kojem iznosu iz jedne države u drugu. Svi prijenosi unutar Unije u eurima tretiraju se kao domaće transakcije i snose odgovarajuće domaće troškove prijenosa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32001R2560:EN:HTML |title=Regulation (EC) No 2560/2001 of the European Parliament and of the Council of 19 December 2001 on cross-border payments in euro |publisher=EUR-lex&nbsp;– European Communities, Publications office, Official Journal L 344, 28 December 2001 P. 0013&nbsp;– 0016 |accessdate=26. prosinca 2008.}}</ref> To uključuje sve države članice EU, čak i one izvan eurozone pod uvjetom da se transakcije obavljaju u eurima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.euro.gov.uk/crossborder.asp |title=Cross border payments in the EU, Euro Information, The Official Treasury Euro Resource |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081201114647/http://www.euro.gov.uk/crossborder.asp |archivedate=1. prosinca 2008. |publisher=United Kingdom Treasury |accessdate=26. prosinca 2008.}}</ref> Naplata kreditne / debitne kartice i podizanje sredstava s bankomata unutar eurozone također se tretiraju kao domaće transakcije; međutim, platni nalozi na papiru, poput čekova, nisu standardizirani pa su i dalje tretiraju po domaćim pravilima. ESB je također uspostavio [[Kliring (financije)|klirinški sustav]] [[TARGET (EU)|TARGET]]<ref>{{Citiranje časopisa |author=European Central Bank |title=Što su salda u sustavu TARGET2? |url=https://www.ecb.europa.eu/explainers/tell-me-more/html/target2_balances.hr.html |language=hr |accessdate=2020-11-08}}</ref> za velike euro transakcije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ecb.int/paym/target/html/index.en.html |title=TARGET |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080121081217/http://www.ecb.int/paym/target/html/index.en.html |archivedate=21. siječnja 2008. |author=European Central Bank |accessdate=25. listopada 2007.}}</ref>

=== Znak valute ===
{{Glavni|Znak eura}}
[[Datoteka:Euro_logo_plus_character.png|mini|[[Znak eura]]; logotip i rukom napisan]]
Posebni [[Znak eura|znak valute eura (€)]] dizajniran je nakon što je javno istraživanje suzilo originalnih deset prijedloga na dva. [[Europska komisija]] tada je odabrala dizajn koji je stvorio Belgijanac Alain Billiet. O simbolu, Komisija je navela:<ref name="ec.europa.eu2">{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/symbol/index_en.htm |title=How to use the euro name and symbol |publisher=European Commission |accessdate=7. travnja 2010.}}</ref>

Inspiracija za sam simbol € potekla je od grčkog epsilona (Є) - reference na kolijevku europske civilizacije - i prvog slova riječi Europa, prekriženog dvjema paralelnim crtama kako bi se "potvrdilo" stabilnost eura.

Europska komisija također je odredila logotip eura s točnim omjerima te tonovima boja u prvom planu i pozadini.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/notes_and_coins/symbol_en.htm |title=The €uro: Our Currency |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011043046/http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/notes_and_coins/symbol_en.htm |archivedate=11. listopada 2007. |publisher=European Commission |accessdate=25. listopada 2007.}}</ref> Postavljanje znaka valute u odnosu na numerički iznos razlikuje se od države do države. U [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] jeziku numerički iznos piše se ispred znaka eura, kao i ispred njegove ISO oznake<ref name="#2">{{Citiranje časopisa |title=Ured za publikacije – Međuinstitucijski stilski priručnik – 7.3.3. Pravila pisanja monetarnih jedinica |url=https://publications.europa.eu/code/hr/hr-370303.htm |accessdate=2020-11-08}}</ref> Primjer za to su sljedeće rečenice:  <nowiki>''</nowiki>Navedeni iznos je u eurima. Radi se o svoti od 30 EUR. Rečeno je kako je potrebno uplatiti svotu od 30 €.<nowiki>''</nowiki><ref name="#2"/>

U [[Engleski jezik|engleskom]], [[Irski jezik|irskom]] i [[Malteški jezik|malteškom]] jeziku redoslijed je obrnut, tj. oznaka dolazi ispred iznosa, bez razmaka između znaka i iznosa: npr. <nowiki>''</nowiki>an amount of €30<nowiki>''</nowiki>.

==Povijest==

[[Datoteka:Europäische Wirtschafts- und Währungsunion.svg|mini|desno|300px|
{{legenda|#003399|Članice Eurozone}}
<!-- {{legenda|#339900|Članica ERM-II (--)}} -->
{{legenda|#339900|Članica ERM-II (Bugarska)}}
{{legenda|#e8984d|Članica ERM-II, odbila euro (Danska)}}
{{legenda|#704c4c|Ostale članice EU}}
]]

Euro je uspostavljen odredbama [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovora iz Maastrichta]] iz 1992. [[Ugovor iz Maastrichta|godine]]. Da bi sudjelovale u valuti, države članice trebaju ispuniti [[Kriteriji konvergencije eura|stroge kriterije]], poput proračunskog [[Deficit državnog proračuna|deficita]] manjeg od 3% njihovog BDP-a, omjera vanjskog duga manjeg od 60% BDP-a (oba kriterija su na kraju uvelike prekršena od strane zemalja koje su uvele euro), niske inflacije i [[Kamata|kamatnih]] stopa blizu prosjeka EU. Ugovorom iz Maastrichta [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Danska|Danskoj]] odobreni su [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji|izuzeci]] od obveznog ulaska u monetarnu uniju. 

Naziv "euro" službeno je usvojen u [[Madrid]]u 16. prosinca 1995.<ref name="madrid19952">{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/summits/mad1_en.htm |title=Madrid European Council (12/95): Conclusions |publisher=European Parliament |accessdate=14. veljače 2009.}}</ref> Belgijski [[esperantist]] [[Germain Pirlot]], bivši učitelj francuskog jezika i povijesti zaslužan je za imenovanje nove valute slanjem pisma tadašnjem [[Predsjednik Europske komisije|predsjedniku Europske komisije]] [[Jacques Santer|Jacquesu Santeru]], sugerirajući naziv "euro" 4. kolovoza 1995.<ref>{{Citiranje novina |title=Germain Pirlot 'uitvinder' van de euro |url=http://www.ikso.net/vikipedio/artikeleuro.jpg |publisher=De Zeewacht |language=Dutch |date=16. veljače 2007. |accessdate=21. svibnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130630181850/http://www.ikso.net/vikipedio/artikeleuro.jpg |archivedate=30. lipnja 2013.}}</ref>

Zbog razlika u nacionalnim konvencijama za [[zaokruživanje]] i značajnih znamenki, sva pretvorba između nacionalnih valuta morala se provesti postupkom [[Triangulacija (financije)|triangulacije]] putem eura. ''Konačne'' vrijednosti jednog eura u smislu [[Devizni tečaj|tečaja]] po kojem je valuta ušla u euro prikazane su u tablici ispod. Stope je utvrdilo [[Vijeće Europske unije]], na temelju preporuke Europske komisije koja pak svoju odluku dovela na temelju tržišnih stopa na dan 31. prosinca 1998. Postavljeni su tako da jedna [[europska valutna jedinica]] (ECU) bude jednaka jednom euru. Europska valutna jedinica bila je računovodstvena jedinica koju je koristila EU, a temeljila se na valutama država članica; to nije bila valuta za sebe. 

Postupak korišten za utvrđivanje tečaja konverzije između [[Grčka drahma|grčke drahme]] i eura bio je drugačiji jer je euro tada već postojao dvije godine. Iako su stope konverzije za početnih jedanaest valuta određene samo nekoliko sati prije uvođenja eura, stopa konverzije za grčku drahmu utvrđena je nekoliko mjeseci prije.<ref group="note">by Council Regulation 1478/2000 (EC) of 19 June 2000</ref>

Valuta je uvedena u virtualnom, nefizičkom obliku ([[putnički ček]]ovi, elektronički prijenosi, bankarstvo itd.) u ponoć 1. siječnja 1999. godine, kada su nacionalne valute zemalja sudionica (eurozone) prestale samostalno postojati. Njihovi su se tečajevi međusobno zaključavali po fiksnim tečajevima. Euro je tako postao nasljednik Europske valutne jedinice (ECU). Novčanice i kovanice starih valuta, međutim, nastavile su se koristiti kao [[zakonsko sredstvo plaćanja]] sve dok nove novčanice i kovanice eura nisu uvedene 1. siječnja 2002. godine.

Razdoblje promjene tijekom kojeg su novčanice i kovanice bivših valuta zamijenjene za one od eura trajalo je oko dva mjeseca, do 28. veljače 2002. Službeni datum kada su nacionalne valute prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja varirao je od države do države članice. Najraniji datum bio je u Njemačkoj, gdje je [[Njemačka marka|marka]] službeno prestala biti zakonsko sredstvo plaćanja 31. prosinca 2001., iako je razdoblje razmjene trajalo još dva mjeseca. Čak i nakon što su stare valute prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, nacionalne su ih središnje banke nastavile prihvaćati u razdobljima od nekoliko godina do unedogled (potonje vrijedi za Austriju, Njemačku, Irsku, Estoniju i Latviju za novčanice i kovanice, te za Belgiju, Luksemburg, Sloveniju i Slovačku ali samo za novčanice). Najranije kovanice koje su postale nekonvertibilne bili su one portugalskog [[Portugalski eskudo|eskuda]], koje su prestale imati novčanu vrijednost nakon 31. prosinca 2002. godine, iako novčanice ostaju zamjenjive do 2022. godine.

{| class="wikitable sortable"
! Valuta
! Kod <br>([[ISO 4217]])
! Tečaj zamjene
! Godina zamjene
|-
| [[austrijski šiling]]
| style="text-align: center;" | <samp>ATS</samp>
| style="text-align: right;"  | 13,7603
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[belgijski franak]]
| style="text-align: center;" | <samp>BEF</samp>
| style="text-align: right;"  | 40,3399
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[ciparska funta]]
| style="text-align: center;" | <samp>CYP</samp>
| style="text-align: right;"  | 0,585274
| style="text-align: center;"  | 2008.
|- 
| [[estonska kruna]]
| style="text-align: center;" | <samp>EEK</samp>
| style="text-align: right;"  | 15,6466
| style="text-align: center;"  | 2011.
|-
| [[finska marka]]
| style="text-align: center;" | <samp>FIM</samp>
| style="text-align: right;"  | 5,94573
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[francuski franak]]
| style="text-align: center;" | <samp>FRF</samp>
| style="text-align: right;"  | 6,55957
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[grčka drahma]]
| style="text-align: center;" | <samp>GRD</samp>
| style="text-align: right;"  | 340,75
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
|[[hrvatska kuna]]
|style="text-align: center;"  |<samp>HRK</samp>
|style="text-align: right;"   |7,53450
|style="text-align: center;"  |2023.
|-
| [[irska funta]]
| style="text-align: center;" | <samp>IEP</samp>
| style="text-align: right;"  | 0,787564
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[letonski lats]]
| style="text-align: center;" | <samp>LVL</samp>
| style="text-align: right;"  | 0,702804
| style="text-align: center;"  | 2014.
|-
| [[litavski litas]]
| style="text-align: center;" | <samp>LTL</samp>
| style="text-align: right;"  | 3,4528
| style="text-align: center;"  | 2015.
|-
| [[luksemburški franak]]
| style="text-align: center;" | <samp>LUF</samp>
| style="text-align: right;"  | 40,3399
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[malteška lira]]
| style="text-align: center;" | <samp>MTL</samp>
| style="text-align: right;"  | 0,4293
| style="text-align: center;"  | 2008.
|-
| [[monegaški franak]]
| style="text-align: center;" | <samp>MCF</samp>
| style="text-align: right;"  | 6,55957
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[nizozemski gulden]]
| style="text-align: center;" | <samp>NLG</samp>
| style="text-align: right;"  | 2,20371
| style="text-align: center;"  | 2002.
|- 
| [[njemačka marka]]
| style="text-align: center;" | <samp>DEM</samp>
| style="text-align: right;"  | 1,95583
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[portugalski eskudo]]
| style="text-align: center;" | <samp>PTE</samp>
| style="text-align: right;"  | 200,482
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[slovenski tolar]]
| style="text-align: center;" | <samp>SIT</samp>
| style="text-align: right;"  | 239,64
| style="text-align: center;"  | 2007.
|-
| [[slovačka kruna]]
| style="text-align: center;" | <samp>SKK</samp>
| style="text-align: right;"  | 30,126
| style="text-align: center;"  | 2009.
|-
| [[sanmarinska lira]]
| style="text-align: center;" | <samp>SML</samp>
| style="text-align: right;"  | 1936,27
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[španjolska pezeta]]
| style="text-align: center;" | <samp>ESP</samp>
| style="text-align: right;"  | 166,386
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[talijanska lira]]
| style="text-align: center;" | <samp>ITL</samp>
| style="text-align: right;"  | 1936,27
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
| [[vatikanska lira]]
| style="text-align: center;" | <samp>VAL</samp>
| style="text-align: right;"  | 1936,27
| style="text-align: center;"  | 2002.
|-
|}

==Proširenje eurozone==

{{Glavni|Eurozona}}

Eurozona je stvorena s prvih 11 država članica 1. siječnja 1999. Prvo proširenje eurozone, na Grčku, dogodilo se 1. siječnja 2001., godinu dana prije nego što je euro fizički ušao u opticaj. 

Nakon toga su se dogodila sljedeća proširenja:

1. siječnja [[2007.]] zajedničku je valutu uvela [[Slovenija]], kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ušle [[2004.]] godine.<br>1. siječnja [[2008.]] jedinstvenu europsku valutu uveli su [[Cipar]] i [[Malta]].<br>1. siječnja [[2009.]] euro je uvela [[Slovačka]].<br>1. siječnja [[2011.]] euro je uvela [[Estonija]].<br>1. siječnja [[2014.]] euro je uvela [[Latvija]].<br>1. siječnja [[2015.]] euro je uvela [[Litva]].<br>1. siječnja [[2023.]] euro je uvela [[Hrvatska]].

Svaka država koja uđe u EU bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II ''(European Exchange Rate Mechanism)''.

[[Hrvatska]] je ušla u mehanizam ERM II [[2020.]] godine i uvela je euro 1. siječnja 2023.<br>Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima [[Boris Vujčić|Borisa Vujčića]], guvernera [[Hrvatska narodna banka|HNB]], ''"želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."''<ref>[http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/hintervju-vujcic-06-2013.pdf Hoćemo euro što je brže moguće] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727210030/http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/hintervju-vujcic-06-2013.pdf |date=27. srpnja 2014. }}, intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB</ref><ref>[http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 |date=2. veljače 2014. }}, BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.</ref><br>Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija [[Zdravko Marić (ministar)|Zdravko Marić]] i guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB-a]] [[Boris Vujčić]].<ref>{{Cite web |url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2- |title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) |date=5. srpnja 2019. |access-date=5. srpnja 2019. |author=HNB}}</ref><br>Dana [[10. srpnja]] [[2020.]] Hrvatska je primljena u članstvo ERM II, [[hrvatska kuna]] je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,53450 HRK ±15%, a uvođenje eura se očekuje najranije [[1. siječnja]] [[2023.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-je-usla-u-cekaonicu-za-euro-1416314 Hrvatska ušla u čekaonicu eurozone i na putu je da 2023. kunu zamijeni eurom], Večernji list, 10.7.2020.</ref>

[[Bugarska]] je [[10. srpnja]] [[2020.]] primljena u članstvo ERM II, a [[bugarski lev]] je od [[1999.]] vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.

[[Rumunjska]] je planirala uvesti euro [[2022.]],<ref>[https://www.reuters.com/article/uk-romania-eurozone/romania-may-join-euro-zone-in-2022-says-foreign-minister-report-idUKKCN1B80FT Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report], Reuters, 28.8.2017.</ref> no još uvijek ne zadovoljava uvjete za ulazak u članstvo ERM II.

[[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.

[[Danska]] je članica ERM II od [[1999.]] i [[danska kruna]] je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,46038 DKK ±2,25%, ali je referendumom godine [[2000.]] odbijeno uvođenje eura.

[[Švedska]] je referendumom godine [[2003.]] odbila ulazak u ERM II i uvođenje eura.

[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] nije ni namjeravalo uvesti euro već je zadržalo vlastitu valutu ([[britanska funta|funtu]]), a [[2020.]] je napustilo Europsku uniju.

==Znak €==

<gallery>
Slika:Euro Construction.svg|nacrt simbola
Slika:Euro_ECB.PNG|simbol pred Europskom središnjom bankom
</gallery>

U standardima [[Unicode]] i [[HTML]] se ovako predstavlja simbol za euro:

{{KodiranjeSimbolaPočetak}}
{{KodiranjeSimbola|simbol ''euro''|EURO SIGN|20AC|euro}}
{{KodiranjeSimbolaKraj}}

{{Portal Europa}}
{{commons|Euro}}

{{Valutni tečaj
|EUR}}

== Bilješke ==
<references group="note"/>

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* {{cite web |url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm |title=Euro (novčanice) |language=de,en |editor=Heiko Otto |accessdate=2017-08-12}} {{de}} {{engl}}
* [https://tecaj-euro.hr/ Aktualni tečajevi valuta ESB]

{{Europske valute}}
{{Američke valute}}
{{Azijske valute}}

[[Kategorija:Europska unija]]
[[Kategorija:Euro| ]]