Eutih

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Еutih (Si. 380 – Si. 456) je prezbiter  i arhimandrit u Konstantinopolu koga se smatra začetnikom monofizitskog kršćanstva. Prvi put se istakao 431. godine na Efeškom saboru, kada je pokazao žestok otpor učenju Nestorija. Njegova osuda Nestorijanizma kao hereze dovela ga u jednako ekstremni položaj, iako je bio suprotnog gledišta, što je potaknulo njegovo osporavanje kao heretika.

Život[uredi VE | uredi]

Еutih je bio arhimandrit samostana izvan zidina Konstantinopola, gdje je vladao nad više od tri stotine redovnika. On je uživao veliko poštovanje i bio je kum Krisafija, utjecajanog dvorjanina na dvoru cara Teodozija II.

Kontroverze[uredi VE | uredi]

Euhitov monofizitski pogled na prirodu Isusa Krista

Nadbiskup Konstantinopola Nestorije, tvrdeći da Marija ne bi trebala biti nazvana "Majkom Božjom" ("Theotokos" na grčkom, doslovno znači "Božji nositelj", "Bogonosac"), osuđen je kao heretik. U borbi protiv ove tvrdnje Patrijarha Nestorija, Еutih je izjavio da je Isus Krist "spoj ljudskog i božanskog elementa", izvrgavajući samog sebe osudi kao heretika 451. godine na kalcendonskom Saboru koji je održan dvadeset godina nakon prvog Efeškog sabora.

Izvori[uredi VE | uredi]