Fitoplankton

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Fitoplankton

Fitoplankton (biljni plankton) čine jednostanični i kolonijalni mikroorganizmi iz carstva Protoktista. Prema veličini se dijele na piko(fito)plankton (stanice 0.2 do 2 µm), nano(fito)plankton (stanice 2 do 20 µm) i mikro(fito)plankton (stanice veće od 20 µm). Najbrojniji predstavnici krupnijeg fitoplanktona su alge kremenjašice, a sitnijeg zelene alge, zlatne alge, svjetleći bičaši i cijanobakterije.

Uz pomoć fotosinteze od ugljičnog dioksida i hranjivih tvari gradi svoju tjelesnu supstancu (biomasu). Na taj način je fitoplankton osnovica prehrambene piramide u moru i u kopnenim stajaćim vodama i velikim rijekama.

Fitoplanktonom se hrani zooplankton i mnoge životinje koje žive na dnu slatkih voda i u moru. Planktoni su oko sebe razvili neobične mrežaste strukture[1] kako bi mogli filtrirati najsitnije prehrambene čestice. Najdirektniji hranidbeni lanac predstavlja fitoplankton → krilkit.

Procjenjuje se, da fitoplankton stvara 70-80% kisika u atmosferi.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Antarctic krill Euphausia superba filter of thoracopodsInačica izvorne stranice arhivirana 1. svibnja 2002. (engl.)
  2. The Most Important Organism?Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2010., preuzeto 19. kolovoza 2009., autor Jack Hall (engl.)