Prijeđi na sadržaj

Franjo Mustač Medarov

Izvor: Wikipedija

Franjo Mustač - Medarov (Sveta Marija, 29. ožujka 1958.), hrvatski slikar. Najpoznatiji je slikar međimurskog kraja.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se je 29. ožujka 1958. godine u tradicionalnoj bogobojaznoj patrijarhalnoj obitelji u Svetoj Mariji gdje provodi cijelo djetinjstvo do kraja osnovne škole. Vrlo mlad pohađa crkvu. S petnaest godina napušta rodni kraj i odlazi u Zagreb. Tu pohađa Školu primijenjene umjetnosti. Na školovanju se je profilirao u vrsnog poznavatelja različitih slikarsko - grafičkih tehnika. Svaki put se pri povratku kući iz Zagreba služio vlakom. Zatim je od željezničke postaje do svog sela pješačio više od tri kilometra. Dolazak na proplanak s kojeg puca pogled na selo, ostavio je cjeloživotni trag na Medaru. Taj prizor koji ga je zadivljivao trajno je ishodište u njegovoj kasnijem pejzažnom slikarstvu.[1] Nakon odsluženih 15 mjeseci vojske na tuzlanskom području, vraća se u rodni kraj i zapošljava se u Čateksu kao dezinater, gdje radi punih 40 godina nakon čega odlazi u mirovinu 2018. godine.[2] Jedan je od osnivača Likovne udruge donjeg Međimurja, a neko vrijeme obnašao je i dužnost predsjednika udruge. To je bilo 1987. godine kad se sa skupinom istomišljenika, gospodinom Franjom Ružmanom i Damirom Šalarijem formirao prvu amatersku likovnu udrugu na području Međimurja sa sjedištem u Prelogu, čiji je član i danas. Član je i Likovne udruge Varaždin.[1] Nerijetko se odaziva pozivma na brojne likovne kolonije diljem Hrvatske. Poznat je po svom kolorističkom, lirskom izričaju i pejzažnim motivma kojima ovjekovječuje sjećanja iz svog djetinjstva. Osim pejzaža, česte teme su mu i mrtva priroda te scene nekadašnjeg života međimurskog sela, krajobrazi sa specifičnim sakralnim objektima koji obilježavaju međimurska sela te mrtva priroda.[3] Neprekidno je izlagao djela od 1982. godine s članovima Udruge u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj te samostalno u Svetoj Mariji, Prelogu, Čakovcu, Varaždinu, Buzetu i Zagrebu.[1] Slika u tehnikama ulja na platnu i akvarel.[4]

Ostali radovi

[uredi | uredi kôd]

Autor je spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata u Svetoj Mariji 4 i Donjem Mihaljevcu 5. Izradio je ilustracije za zbirku pjesama "Balade Perice Potepuha" Pavla Ružmana 6. Naslikao je mural Isusa Krista na pročelju zgrade groblja u Svetoj Mariji.[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c (): Izložba Franje Mustača Medarova, Grad Prelog. 26. studenoga 2016. Pristupljeno 3. svibnja 2017.
  2. J. Š.: Radnička priča umjetnika: Franjo Mustač iz Sv. Marije punih 40 godina radi u Čateksu!, Međimurske novine 3. rujna 2018. Pristupljeno 30. srpnja 2019.
  3. E. M.: VIDEO Kreativna sinergija oca i sina, Franje i Jurice MustačaArhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2021. (Wayback Machine), E-Medjimurje. 25. travnja 2017. Pristupljeno 3. svibnja 2017.
  4. T. Š.: FOTO: Izložba slika u Dunjkovcu u organizaciji 'Međimurske grude' Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. ožujka 2016. (Wayback Machine) , E-Medjimurje, 15. ožujka 2016. Pristupljeno 3. svibnja 2017.
  5. FOTO Svetomarski umjetnik Franjo Mustač - Medarov besplatno uresio dio pročelja mrtvačnice u Svetoj Mariji

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]