Vidi kôd stranice Frankapani

{{Infookvir hrvatski velikaši
|prezime         = Frankapan<br>Frankopan
|slika           = Frankapan coat of arms.svg.png
|veličina_slike  = 200px
|opis_slike      = grb Frankapana
|država          = [[Hrvatska]]
|podrijetlo      = [[Hrvati|hrvatsko]]
|kuća            = 
|linije          = [[Frankapani Cetinski]]<br>[[Frankapani Modruški]]<br>[[Frankapani Slunjski]]<br>[[Frankapani Tržački]]
|naslovi         = banovi, knezovi
|utemeljenje     = [[12. stoljeće]]
|utemeljitelj    = [[Dujam I. Krčki (Frankapan)|Dujam I. Krčki]]
|izumrli         = [[1671.]]
|rodonačelnik    = 
|napomena        =
}}
'''Frankapani''' ili '''Frankopani''', u stranim izvorima '''Frangipani''', stara [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška]] obitelj, izvorno poznata pod nazivom '''''knezovi [[Krk|Krčki]]'''''.

Frankapani, uz [[knezovi Zrinski|Zrinske]], spadaju među najznačajnije i najpoznatije hrvatske velikaške rodove koji su od [[11. stoljeće|11.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]], vrlo usko bili povezani s poviješću, prošlošću i sudbinom hrvatskoga naroda i Hrvatske. Stoljećima su članovi tih velikaških rodova bili nositelji i branitelji Hrvatske od nadmoćnijega [[Osmansko Carstvo|osmanlijskoga osvajača]], ali i odlučni protivnici sve opasnijega [[Habsburgovci|habsburškoga]] carskog [[apsolutizam|apsolutizma]] i njemačkoga hegemonizma, koji se je u duhu europskoga [[merkantilizam|merkantilizma]] nastojao učvrstiti u čitavoj [[Habsburška monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. I prošlost tih dvaju rodova međusobno je isprepletena bračnim vezama, prijateljstvima i sudjelovanjima u skoro svim značajnijim zbivanjima u Hrvatskoj, osobito na bojištima u obrani Hrvatske od osmanlijskoga osvajača.

== Povijest ==
[[Datoteka:Old Frankopan CoA (until 1430).svg|mini|Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego što su postali Frankopani]]
[[Datoteka:Frankopanski kastel Krk 07.jpg|mini|Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća]]

Krčki knezovi Frankapani su jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima. Smatra se da potječu iz Gradeca – danas napuštenog dvorca kraj [[Vrbnik]]a, a prvi je poznati član ove domaće obitelji plemenita roda bio [[Dujam I. Krčki (Frankapan)|Dujam I.]] koji je [[1118.]] godine sklopio s [[Mlečani]]ma ugovor da će kao mletački vazal upravljati otokom.

Prvog krčkog kneza Dujma naslijedila su [[1163.]] godine dva njegova sina: [[Bartol I. Krčki (Frankapan)|Bartol I.]] i Vid I. Treći sin Bartol II. "bio je valjda još nedorasao, pak tako su otčevinu preuzela dva starija brata". Bartol i Vid bilo je najčešće ime frankapanskih potomaka – sve do Bartola IV. i Vida V.

Krčki knezovi ime Frankapani uzimaju tek nakon mnogo godina svoje prisutnosti na ovim prostorima jer su sebe smatrali potomcima rimskih Frangipana (koji su pak prema tradiciji potomci rimskog patricija Anicija). Rođaci Frankopana u Rimu su hrvatske Frankopane priznali kao svoje rođake, a sve je na posljetku potvrdio i papa [[Martin V.]] 1430. godine te im je od tada službeno dozvoljeno korištenje imena Frankopan. Napuljsko-moliški i furlanski Frankapani svoje su srodstvo s Frangipanima izvodili preko hrvatskih Frankapana. Danas je živa furlanska obitelj u Italiji.<ref>{{Citiranje weba|title=Frankapan - Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/frankapan|access-date=2024-02-18|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Nakon što su Frankopani uzeli ime rimskih patricija, mijenjaju svoj grb u dva lava (simbol [[Mlečani|Venecije]]) koja lome kruh (''frangere pane'' – lomiti kruh). Rimsko podrijetlo Frankapana osporavaju neki hrvatski povjesničari, koji ih drže Hrvatima ili Talijanima s otoka Krka ili dalmatinskim potomcima velikodostojnikâ kralja Zvonimira iz druge polovice XI. st. Drugi pak hrvatski povjesničari smatraju da Frankopani zbilja jesu potomci rimskih Frangipana.

Do sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]], osim otoka [[Krk]]a, stekli su posjede u županiji [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]] s [[Otočac|Otočcem]], do [[Slunj]]a i [[Cetingrad]]a, [[Pounje|Pounja]], [[Vrlika|Vrlike]], Ostrovice i [[Skradin]]a. Većinu tih posjeda Frankapani su izgubili u borbama s [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijama]]. U 17. stoljeću njihovi posjedi protezali su se od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] i [[Severin na Kupi|Severina na Kupi]] do [[Novi Vinodolski|Novoga]] u [[Vinodol]]u. I Frankapani su hrvatskom rodu dali na desetke uglednika: [[ban]]ova, književnika i ratnika. Među poznatijima su knez [[Bernardin Frankopan|Bernardin Ozaljski]], sudionik [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]] [[1493.]], poznati branitelj Hrvatske i osobito poznat po protuosmanlijskom govoru koji je kao starac održao pred njemačkim staležima [[1522.]] u [[Nürnberg]]u te njegov sin [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto I. Brinjski]] (1482. – 1527.), poznati ratnik protiv Osmanlija, Mlečana i [[Habsburg]]ovaca, hrvatski ban, "skrbnik i zaštitnik kraljevstva" kojeg je kao hrvatske zaslužnike poznati književnik [[Milutin Cihlar Nehajev]] prikazao u romanu "Vuci", primorski i karlovački general i ogulinski kapetan [[Vuk Krsto Frankopan|Vuk Krsto Tržački]] (oko 1589. – 1652.), njegova djeca književnica [[Katarina Zrinski|Katarina ud. Zrinski]] (1625. – 1673.) i pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan [[Fran Krsto Frankapan]] (1643. – 1671.) koji se je svom puninom pridružio svomu šurjaku u borbi protiv bečkog apsolutizma.

Knezovi Frankapani omogućili su franjevcima dolazak na otočić [[Košljun]] na [[Krk]]u. [[Ivan VII. Frankapan|Ivan VII.]] i [[Martin IV. Frankapan|Martin IV. Frankopan]] dobili su od pape [[Nikola V.|Nikole V.]] dozvolu (bulu – koja se danas nalazi u samostanu) da franjevci preuzmu “MOSTIR” – Košljun [[1447.]] Godine. Uz pomoć 1000 dukata Ivana Frankapana obnovio se samostan na Košljunu.

[[Ivan Frankapan]] – pjesnik, usadio je ljubav za otok i svojoj kćeri [[Katarina Frankapan|Katarini Frankapan]]. Iako udana u Veneciji i u izgnanstvu, ona oporučno ostavlja drugih 1000 dukata (u ono vrijeme veliku svotu) samostanu na Košljunu – uz uvjet da bude pokopana “u zemlji svojih otaca”. Kod ulaza u crkvu i danas se nalazi njen grob s originalnom nadgrobnom pločom. Katarina je prenesena na Košljun devet godina iza svoje smrti [[1529.]] godine.

Godine [[1671.]] “Judicium delegatum” – posebno određen sud osuđuje Frana Krstu Frankapana na smrt zato što nije prijavio [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i što je pozivao na ustanak. Ban Petar Zrinski osuđen je zato što je htio postati vladar.

Knez Fran Krsto Frankapan u zatvoru u Bečkom Novom Mjestu piše zbirku pjesama ''Gartlic za čas kratiti'', a Zrinski piše svojoj supruzi Katarini Frankapan – sestri Frana Krste Frankapana:
[[Datoteka:Zrinski_petar_pismo.jpg|mini|180px|lijevo|Pismo Petra Zrinskog supruzi Katarini]]

{{citat2|Moje drago srce! Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, ni burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o deseti uri budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi! Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim, ja se ufam u Boga vsemogućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u diki vekivečne sastanemo. Već ništa ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju Božju ostavil. (...)''}}

I [[Fran Krsto Frankopan|Fran Krsto Frankapan]] piše oproštajno pismo svojoj supruzi:

{{citat2|Predraga i preljubljena Julijo! Moja draga! Pošto mi je voljom neba i Božjom odredbom prijeći iz ovoga svijeta u drugi, da tako dadem zadovoljštinu za počinjene uvrede proti carskom Veličanstvu premilostivoga gospodara, htjedoh te iz srca da zagrlim ovim redcima i reći ti posljednji s Bogom, moleći te, moja ljubezna Julijo, da mi za Božje milosrđe oprostiš kršćanskom blagohotnosti, budeš li radi moje neobzirnosti morala trpjeti uvredu i muka. Isto te tako molim, draga Julijo, da mi oprostiš svaku i najmanju uvredu, koju sam ti nanio, otkad smo se uzeli. (...)}}

== Dopuna rodoslovlja ==
[[Datoteka:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|mini|220px|desno|Grob Nikole VI. Frankapana Tržačkog (oko 1458. – 1523.), unuka [[Nikola IV. Frankapan|Nikole IV.]], u [[Crkva Gospe Trsatske|crkvi Gospe Trsatske]] u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'']]

Oko stotinu godine poslije [[Vjekoslav Klaić|Vjekoslava Klaića]] uspjelo se pronaći još jednoga Frankopana. Istraživački Klaićev trud, kao i drugih znanstvenika i stručnjaka bio je toliko ozbiljan da se nije više nailazilo niti na jednoga poznatoga Frankopana te, u proteklom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pronađen je samo jedan jedini Frankopan. Uspjeh je tim značajniji kad se uzme u obzir da je taj Frankopan pronađen u [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Švedska|Švedskoj]]. Tako je došlo do sljedećega prinosa frankopanskoj [[Genealogija|genealogiji]].

Ivan VI., najstariji sin hrvatsko-dalmatinskoga bana Nikole IV., prvoga s pridjevkom Frankapan, sprijateljio se s Erikom VI. Pomeranskim, kraljem Danske i vladarom skandinavske Kalmarske unije, te je 20-ih i u početku 30-ih godina [[15. stoljeće|15. stoljeća]] kao Erikov namjesnik živio u Švedskoj. Poslije [[smrt]]i svoga oca Ivan je postao suban uz brata Stjepana II. i nakon uspjeha švedskih ustanika protiv Danaca, vratio se u domovinu. U Švedskoj mu je ostao sin Matija; ne zna se, za sada, tko mu je bila majka. Naime, do sada je poznata Ivanova žena Katarina, kćerka magnata Ivaniša Nelipića iz Južne Hrvatske, s kojom je Ivan imao sina Jurja I, začetnika cetinske frankopanske loze.

Za sad se ne zna tko su bili još jedni Frankopani; radi se o [[labin]]skima, u [[Istra|Istri]]. Zanimljivost u vezi s njima leži i u tome da su u vrelima zapisani u oba poznata hrvatska oblika: ''Francopano'' i ''Francapagna''. Zna se za sada za njih dvoje. Prvi je [[1505.]] godine Ioanes Francopano. No, osobito je zanimljiva druga pojava, i zbog imena, jer se ta osoba zove Dona Cathiza Francapagna. Po oblicima prezimena te po obliku ženskog imena, očito su oboje hrvatskoga podrijetla. No, to dvoje ipak ne moraju biti i Frankopani — možda su ti istarski Frankopani podrijetlom bili samo frankopanski službenici ili s nekoga frankopanskog posjeda, pa su zbog toga tako imenovani.<ref>[[Petar Strčić]], [http://www.matica.hr/kolo/289/voncinin-genealoski-onomasioloski-i-kronoloski-pristup-franji-krsti-frankopanu-19990/ ''Vončinin genealoški, onomasiološki i kronološki pristup Franji Krsti Frankopanu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190424135408/http://www.matica.hr/kolo/289/voncinin-genealoski-onomasioloski-i-kronoloski-pristup-franji-krsti-frankopanu-19990/ |date=24. travnja 2019. }}, ''Kolo'', br. 2, 2002.</ref>

== Znameniti Frankapani ==
[[Datoteka:Frankopan.jpg|250px|mini|desno|Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od [[1430.]] godine]]
*[[Bartol VIII. Frankopan]] (sp. 1327, † 1361.), Godine 1336. je oslobodio budućeg češkog kralja [[Karlo IV. Luksemburški|Karla IV.]] iz zatočeništva kod gusara<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://147.231.53.91/src/index.php?s=v&action=jdi&cat=11&bookid=142&page=382&action_button.x=13&action_button.y=16 |title=Fontes rerum Bohemicarum III |archive-url=https://web.archive.org/web/20181201180907/http://147.231.53.91/src/index.php?s=v&action=jdi&cat=11&bookid=142&page=382&action_button.x=13&action_button.y=16 |archive-date=1. prosinca 2018. |access-date=31. svibnja 2019.}}</ref>
*[[Dujam II. Krčki (Frankopan)]] (umro 1317.), jedan od najmoćnijih hrvatskih feudalaca svoga doba.
*[[Ivan V. Frankapan|Ivan V. Krčki (Frankapan)]] (umro 1393.), hrvatski ban.
*[[Nikola IV. Frankapan]] (umro 1432.), sin Ivana V. Krčkog, hrvatski ban, prvi se nazivao Frankopanom.
*[[Ivan VI. Frankapan|Ivan VI. Frankapan Cetinski]] (umro 1436.), najstariji sin Nikole IV., hrvatski ban.
*[[Nikola V. Frankapan Ozaljski]] (umro oko 1456.), drugi sin Nikole IV., hrvatski ban.
*[[Stjepan III. Frankapan|Stjepan II. Frankopan Modruški]] (umro 1481.), treći sin Nikole IV., hrvatski ban.
*[[Bernardin Frankopan]] (1453. – umro 1529.), sin Stjepana II., preživjeli sudionik Krbavske bitke
*[[Krsto I. Frankapan Brinjski]] (1482. – umro 1527.), sin Bernardina, unuk Stjepana II. Frankopana, 1527. hrvatski ban
*[[Stjepan IV. Frankapan Ozaljski]] (umro 1577.), sin Ferdinanda Frankopana, unuk [[Bernardin Frankopan|Bernardinov]]
*Katarina Frankapan, kći Ferdinanda, sestra Stjepana III. Ozaljskog, udata 1543. za bana [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolu Šubića Zrinskog]].
*[[Juraj III. Frankopan]] Slunjski (umro 1553.), vlasnik [[Cetin]]grada i domaćin [[Cetinski sabor|Sabora hrvatskog plemstva]] 1527. 
*[[Franjo I. Frankapan Slunjski]] (1536. – 1572.), hrvatski ban 1567. – 1572.
*[[Vuk Krsto Frankopan|Vuk II. Krsto Frankopan Tržački]] (oko 1578. – 1652.), general
*[[Nikola IX. Frankapan|Nikola IX. Frankapan Tržački]] (umro 1647.), brat Vuka II. Krsta, hrvatski ban 1617. – 1622.
*[[Katarina Zrinski]] (1625. – umro 1673.), kći Vuka II. Krsta, udata za [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]], polusestra [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankopana]]. Književnica i prevoditeljica.
*[[Fran Krsto Frankopan]], markiz, pjesnik, sin Vuka II. Krsta, 1671. pogubljen u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]].

== Dvorci Frankopana ==
<gallery>
Datoteka:Tržan-grad (Modruš) - jugozapad.JPG|[[Tržan-grad (Modruš)]]
Datoteka:Cetin castle, Croatia.JPG|[[Cetin|Tvrđava Cetin]]
Datoteka:Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG|Stari grad Velika Kladuša
Datoteka:Croatia Drivenik castle.jpg|Gradina Drivenik
Datoteka:Stari grad dreznik.jpg|Stari grad Drežnik
Datoteka:Dubovac (49).jpg|[[Stari grad Dubovac]]
Datoteka:Kaštel Grižane.jpg|Kaštel Grižane
Datoteka:Kaštel Grobnik - ulaz 2.jpg|[[Kaštel Grobnik]]
Datoteka:Kraljevica, dvorac Nova Kraljevica, sjeverni zid.jpg|Novi grad Kraljevica
Datoteka:M3.31e Krk-Stadt, Kastell.jpg|Kaštel Krk
Datoteka:Novi Vinodolski, Kastel Frankopan.jpg|Kaštel s kulom Kvadrac, Novi Vinodolski
Datoteka:Castle Novigrad na Dobri.JPG|Novigrad na Dobri
Datoteka:J32 031 Ogulin, Frankopanski kaštel.jpg|Frankopanski kaštel u Ogulinu
Datoteka:Ozalj Castle Aerial view.jpg|[[Stari grad Ozalj]]
Datoteka:Stari grad Ribnik sa sjeverozapadne strane.jpg|Stari grad Ribnik
Datoteka:Utvrda Sokolac, Brinje.jpg|Utvrda Sokolac
Datoteka:Slunj Old fort of the Frankopans 2004.JPG|Stari grad Slunj
Datoteka:Severin Castle 2016.jpg|Dovrac Severin na Kupi
Datoteka:Dvorac u Staroj Sušici.jpg|Dvorac u Staroj Sušici
Datoteka:Trsat.jpg|Kaštel Trsat
Datoteka:Kastel Gradec.jpg|Kaštel Gradec
Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 10-33-39.jpg|Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina, Košljun
Datoteka:Kaštel.Bakar.JPG|Kaštel Bakar
Datoteka:Hreljin Gradina 110208.jpg|Stari grad Hreljin
Datoteka:Crikvenica 102.jpg|Pavlinski samostan, Crikvenica
Datoteka:Kula Bribir - panoramio.jpg|Kula u Bribiru
Datoteka:Stari grad Ledenice.jpg|Stari grad Ledenice
Datoteka:Kaštel-Zrinskih.jpg|Kaštel Zrinskih, Brod na Kupi
Datoteka:Manastir Gomirje.jpg|Manastir Gomirje
</gallery>

== Galerija ==
{| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2
|- bgcolor=#BACC99 align=center valign=top
||[[Datoteka:Dujam II. Krčki (Croatia).JPG|150px|center]]<p style="font-size: 85%">[[Dujam II. Krčki (Frankopan)|Dujam II. Krčki]]<br>(umro 1317.) 
||[[Datoteka:Žikmund Frankopan (Croatia).JPG|150px|center]]<p style="font-size: 85%">[[Žigmund Frankopan|Žigmund (Žikmund) Frankopan]]<br>(umro 1465.)  
||[[Datoteka:Frankopan Zagreb.JPG|150px|center]]<p style="font-size: 85%">[[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsto Frankopan]]<br>(oko 1482. – 1527.)  
||[[Datoteka:Statua Frana Krsta Frankopana u Čakovcu.jpg|150px|center]]<p style="font-size: 85%">[[Fran Krsto Frankapan|Fran Krsto Frankopan]]<br>(1643. – 1671.)  
|}

==Zanimljivosti==
Torta Frankopan se prema predaji služila na dvoru cara Leopolda I. nakon Urote zrinsko-frankopanske, a bila je ukrašena s dvije ljudske glave, ne veće od oraha, izrađene od marcipana koje su predstavljale odrubljene glave Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Prema priči, marcipanske glave su bečke dame i gospoda ritualno otkidali s vrha torte i naslađivali se. Originalni recept je pronađen u kuharici "Granat-Apffel" iz 1697. Autorica knjige je [[Eleonora Maria Rosalia von Liechtenstein|Eleonora Marija Rosalija]], u vrijeme Urote kneginja od Eggenberga.<ref>{{Citiranje knjige|url=http://dl.ub.uni-freiburg.de/diglit/eleonora1737/0587|title=Freywillig-Auffgesprungener Granat-Apffel, Deß Christlichen Samaritans, Oder: Auß Christlicher Lieb deß Nächsten eröffnete Geheimnuß, Vieler vortrefflichen sonders-bewährten Mitteln, und Wunder-heylsamen Artzneyen, wider unterschiedliche Zuständ und Ubel deß menschlichen Leibs, und Lebens ...|year=1737|location=Wien|pages=587|via=uni-freiburg.de|authors=Eleonora Maria Rosalia, Troppau und Jägerndorf, Herzogin}}</ref> Ona je bila ganuta sudbinom članova obitelji Zrinskih i Frankopana, poglavito žena pa je najraskošniju od slastica u svojoj knjizi častila imenom Frankopana.<ref>{{Citiranje weba|title=Torta Frankopan, blagan za nepce – FLUMINENSIA|url=http://fluminensia.org/torta-frankopan-blagan-za-nepce|url-status=dead|access-date=2023-02-05|language=|archive-date=6. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506023723/http://fluminensia.org/torta-frankopan-blagan-za-nepce}}</ref> <!-- Na slijedećoj poveznici možete naći pretisak knjige iz 1737.godine. Sam recept torte Frankopan (Ein Frangipani) je pri samom kraju knjige na strani 587. kada snimite digitalnu knjigu ili na 365.str. dolje desno ili oznaka 77 gore desno ili oznaka 363 u tekstu - 363 - Torte. http://dl.ub.uni-freiburg.de/diglit/eleonora1737/0013?sid=fb88066c1962a66dfec1ebd1fa89fcf2 Izvor podataka: "Universitätsbibliothek Freiburg i. Br., T 4223,b

Eleonora Maria Rosalia, Troppau und Jägerndorf, Herzogin

Freywillig-Auffgesprungener Granat-Apffel, Deß Christlichen Samaritans, Oder: Auß Christlicher Lieb deß Nächsten eröffnete Geheimnuß, Vieler vortrefflichen sonders-bewährten Mitteln, und Wunder-heylsamen Artzneyen, wider unterschiedliche Zuständ und Ubel deß menschlichen Leibs, und Lebens ...s

Wien, 1737 [erschienen] 1738 [VD18 14258102]"

Što se autorice i samog teksta tiče - nigdje se ne vidi da je bila ganuta smaknućem hrvatskih plemića i junaka. -->

== Poveznice ==
* [[Nikola Šubić Zrinski]]
* [[Nikola Zrinski]] i brat [[Petar Zrinski]]
* [[Katarina Zrinski]]
* [[Obiteljsko stablo knezova Frankopana]]

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Matica hrvatska}}

== Literatura ==
* Friederich Heyer von Rosenfield (1873), "Knézovi Frangipani or Frankopanovich or Damiani di Vergada Gliubavaz Frangipani (Frankopan) Detrico", in: [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=82 ''Wappenbuch: Der Adel des Königreichs Dalmatien'', Volume 4, part 3] (njemački). Nürnberg: Bauer und Raspe, p. 44.
* Friederich Heyer von Rosenfield (1873), "Knézovi Frangipani or Frankopanovich or Damiani di Vergada Gliubavaz Frangipani (Frankopan) Detrico", in: [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=83 ''Wappenbuch: Der Adel des Königreichs Dalmatien'', Volume 4, part 3] (njemački). Nürnberg: Bauer und Raspe, p. 45.
* Friederich Heyer von Rosenfield (1873), "Knézovi Frangipani or Frankopanovich or Damiani di Vergada Gliubavaz Frangipani (Frankopan) Detrico", in: [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=211 ''Wappenbuch: Der Adel des Königreichs Dalmatien'', Volume 4, part 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210402134020/http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1048360&viewmode=fullscreen&scale=3.33&rotate=&page=211 |date=2. travnja 2021. }} (injemački). Nürnberg: Bauer und Raspe, taf. 30.
* Victor Anton Duisin (1938), "Knézovi Damjanić Vrgadski Frankopan Ljubavac Detrico", in: [https://archive.org/details/Zbornik_plemstva_u_hrvatskoj_slavoniji_dalmaciji_bosni_hercegovini_dubrovniku_1/page/n121/mode/2up "Zbornik Plemstva"] (hrvatski). Zagreb: Tisak Djela i Grbova, p. 155-156. 
* "Knézovi Damjanić Vrgadski Frankopan Ljubavac Detrico" in: [http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=975.0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411133900/http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=975.0 |date=11. travnja 2021. }}(in Croatian). Zagreb: on line.

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20427 Frankapan – Hrvatska enciklopedija]
* [https://proleksis.lzmk.hr/22038/ Frankapan – Proleksis enciklopedija]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6281 Frankapan – Hrvatski biografski leksikon]
* [http://frankopani.eu/Putovima-Frankopana.pdf ''Putovima Frankopana: frankopanska baština u Primorsko-goranskoj županiji''], ur.: Ines Srdoč-Konestra i Saša Potočnjak, Rijeka, 2018., {{ISBN|978-953-7975-76-0}}
* [[Rudolfo Franjin Magjer]], [http://knjiga.gskos.hr/~descape/files/R_F_MAGJER%20ZRINSKO-FRANKOPANI%20spojeno.pdf ''Zrinski i Frankopani'']
* [https://www.google.com/maps/d/viewer?mid=1HXpHGJ6wF2VuGzNJ6FZMxixLi1w&ll=45.1979964437217%2C14.851019700000052&z=10 Karta frankapanskih kaštela i posjeda]
* [http://www.slovenska-biografija.si/rodbina/sbi192020/ Frankopan], Slovenska-biografija.si {{Slv oznaka}}

[[Kategorija:Krk]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
[[Kategorija:Frankapani| ]]
[[Kategorija:Ogulin]]