Prijeđi na sadržaj

General (Švicarska)

Izvor: Wikipedija
Oznaka čina Generala u Švicarskoj vojsci

General (njem. Der General, fra. le général, tal. il generale, roh. il general) je služba i čin u Oružanim snagama Švicarske. General je izabran od Savezne skupštine kao vrhovni zapovjednik Švicarske vojske isključivo u slučaju opće mobilizacije ili ratnog stanja.[1]

Prema NATO–voj klasifikaciji vojnih činova ovaj čin odgovara oznaci OF-9.

Uloga

[uredi | uredi kôd]

U mirnodopskim vremenima u Švicarskoj vojsci ne dodjeljuje se čin generala, a glavnom zapovjedniku vojske dodjeljuje se čin Korpskommandanta, koji odgovara činu generala pukovnika u Hrvatskoj vojsci.

Švicarski savezni zakon o vosjci i vojnoj upravi određuje da Savezna skupština tijekom plenarne sjednice oba doma izabire generala u slučaju predviđene ili naređene opće mobilizacije. Nakon izbora generala, Savezno vijeće određuje poslanje generala i ostaje vrhovni autoritet u odlučivanju.[2]

General savjetuje i predlaže odluke Saveznom vijeću, samostalno odlučuje o unutarnjem ustroju i kretanju vojnih snaga, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike.[2]

Popis generala Švicarske

[uredi | uredi kôd]

Do 1848. godine

[uredi | uredi kôd]

Do stvaranja moderne švicarske savezne države 1848. godine, vrhovne zapovjednike savezne vojske birao je Savezni sabor. Ti zapovjednici nisu uvijek službeno nazivani generalima.[3]

General Izabran Rat Napomena
Ulrich von Sax
(1462.–1538.)
1511. Talijanski ratovi Prvi izabrani vrhovni zapovjednik švicarske savezne vojske.
Johann Ludwig von Erlach
(1595.–1650.)
1633. i 1636. Tridesetogodišnji rat
Sebastian Peregrin Zwyer von Evebach
1597.–1661.
1653. Švicarska seljačka buna
1656. Prvi Villmergenski rat
Wilhelm Bernhard von Muralt
(1737.–1796.)
1792. Francuski revolucionarni ratovi Izabran nakon francuske objave rata Austriji.
Karl Ludwig von Erlach
(1746.–1798.)
1796. Francuski revolucionarni ratovi Izabran uslijed francuskog napada na švicarske kantone.
Augustin Keller
(1754.–?)
1799. Francuski revolucionarni ratovi General vazalne Helvetske Republike
Johann Weber
(1752.–1799.)
1799. Francuski revolucionarni ratovi General vazalne Helvetske Republike
Joseph Leonz Andermatt
(1740.–1817.)
1801. Francuski revolucionarni nemiri General vazalne Helvetske Republike
Pierre von der Weid
(1766.–1810.)
1801. Francuski revolucionarni nemiri General vazalne Helvetske Republike
Niklaus Rudolf von Wattenwyl
(1760.–1832.)
1805., 1809. i 1813. Napoleonski ratovi
Niklaus Franz von Bachmann
(1740.–1831.)
1815. Rat Sedme koalicije
Charles-Jules Guiguer de Prangins
(1780.–1840.)
1830. Francuska revolucija 1830.
1838. Francuski ultimatum Švicarskoj 1838. Izabran uslijed francuskih prijetnji ratom, nakon što je Švicarska odbila izručiti Luja Napoleona.
Peter Ludwig von Donatz
(1782.–1849.)
1845. Pokušaj državnog udara liberala u kantonu Luzern
Johann Ulrich von Salis-Soglio
(1790.–1874.)
15. siječnja 1847. Švicarski građanski rat General vojske Sonderbunda
Guillaume Henri Dufour
(1787.–1875.)
21. listopada 1847. Švicarski građanski rat General Savezne vojske

Nakon 1848. godine

[uredi | uredi kôd]

Popis generala Švicarske vojske nakon 1848. godine:[4]

General Izabran Rat
Guillaume Henri Dufour
(1787.–1875.)
kolovoz 1849. Revolucionarni nemiri u Badenu
27. prosinca 1856. Neuchâtelska kriza
1859. Drugi rat za nezavisnost Italije
Hans Herzog
(1819.–1894.)
19. srpnja 1870. Francusko-pruski rat
Ulrich Wille
(1848.–1925.)
8. kolovoza 1914. Prvi svjetski rat
Henri Guisan
(1874.–1960.)
30. kolovoza 1939. Drugi svjetski rat

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Schweizer Armee. Höhere Stabsoffiziere. vtg.admin.ch (njemački). Pristupljeno 3. travnja 2024.
  2. a b Loi fédérale sur l’armée et l’administration militaire art. 85–91 (Savezni zakon o vojsci i vojnoj upravi čl. 85.–91.) (njemački, francuski, i talijanski). Savezna kancelarija Švicarske. 3. veljače 1995. Pristupljeno 4. travnja 2024.
  3. Hans Stadler. 22. rujna 2014. Général (njemački, francuski, i talijanski). Dictionnaire historique de la Suisse (Povijesni rječnik Švicarske). Pristupljeno 4. travnja 2024.
  4. McPhee, John. 31. listopada 1983. La Place de la Concorde Suisse-I. The New Yorker (engleski). str. 50. Pristupljeno 4. travnja 2024.