Glorija (optika atmosfere)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Glorija na sjeni zrakoplova.
Ako promatrač stoji na planinskoj stijeni s pojavom glorije, a njegova sjena pada na oblak, tada je sjena okružena vijencima (takozvana Brockenska sablast).

Glorija (lat. gloria: slava) je optička pojava koja se vidi kao jedan ili više obojenih prstena na gornjoj površini oblaka. Nastaje na dijelu neba suprotno od dijela na kojem se nalaze Sunce ili Mjesec. Posljedica je ogiba svjetlosti na kapljicama vode. Može se opaziti na rosi i na magli, ali vrlo rijetko. [1]

Glorije se prikazuje kao niz spektralnih prstenova (do 5) sa crvenom bojom na vanjskoj strani, a zapaža se na površini oblaka ili magle na suprotnoj strani od Sunca ili Mjeseca. Središte tih prstenova nalazi se na produženju linije koja spaja Sunce i promatrača. Te se pojave zapažaju najčešće u planinama, kod dosta niskog položaja Sunca i kod leta zrakoplova kad se oko sjene aviona, odnosno glave motritelja, zapažaju obojeni prstenovi. Ako promatrač stoji na planinskoj stijeni u takvim uvjetima, a njegova sjena pada na oblak, tada je sjena okružena vijencima (takozvani Brockenski spektar).

Kod tankih oblaka (obično cirusa ili altokumulusa) zapažaju se katkada irizirajući dijelovi sedefastih boja, koji se dosta brzo mijenjaju. I ta je pojava posljedica ogiba svjetlosti, bilo na kapljicama, bilo na kristalićima leda, i na većim udaljenostima od Sunca, odnosno Mjeseca (i do 20°, pa i više). [2]

Optika atmosfere[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Optika atmosfere

Optika atmosfere je grana meteorologije koja proučava pojave nastale lomom svjetlosti, odbijanjem (refleksijom), raspršivanjem i ogibom (difrakcija) svjetlosti u Zemljinoj atmosferi (boja neba, duga, vijenac ili korona oko Sunca i Mjeseca, halo, pasunce ili lažno SunceSunčev stup, irizacija oblaka, glorija, zračno zrcaljenje, fatamorganamiraž, pojava sumrakaalpskoga žara, treperenja zvijezda, zelenoga bljeska, astronomska i terestrička refrakcija, depresija obzora i dr.). Optika atmosfere proučava i pojave koje su posljedica perspektive: prividni oblik nebeskoga svoda, površine diska Sunca i Mjeseca pri njihovu izlaženju i zalaženju i dr. [3]

Slike[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. glorija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  3. optika atmosfere, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Glorija (optika atmosfere)