Godišnja doba
Ovo je glavno značenje pojma Godišnja doba. Za druga značenja, pogledajte Četiri godišnja doba.
Godišnja doba su razdoblja u kojima vladaju različite vremenske prilike.
Razlikujemo tri klime: umjerenu, tropsku, istovjetnu. Umjerena klima, koja vlada i u Hrvatskoj, ima četiri godišnja doba: proljeće (21. ožujka – 21. lipnja), ljeto (21. lipnja – 23. rujna), jesen (23. rujna – 21. prosinca) i zimu (21. prosinca – 21. ožujka). U proljeće je vrijeme sve toplije, a dani sve duži. Ljeti vlada vruće vrijeme, s rijetkim kišama i sparnim vrućinama. Jeseni vlada hladnije vrijeme, s čestom kišom, a dani su sve kraći. Zimi vlada hladno vrijeme s čestim snijegom. U tropskim krajevima postoje dva godišnja doba: kišno (kad je kod nas proljeće) i sušno (ostali dijelovi godine). U Sahari i ostalim pustinjama je vječno ljeto, a u Antarktici i na Arktiku vječna zima.
Jačina zračenja Sunca na Zemlji ovisi pod kojim kutom Sunčeve zrake padaju na površinu Zemlje. Najjače zračenje (i tad je najtoplije) je u točkama gdje Sunčeve zrake na Zemljinu površinu padaju okomito (pod pravim kutom). Promjenom kuta jačina zračenja se smanjuje i sve je hladnije. Os rotacije zemlje nagnuta je u odnosu na ravninu ekliptike (ravnine po kojoj Zemlja ide oko Sunca). Kao posljedica toga, godišnja se doba javljaju zato što su različita Zemljina područja nagnuta prema Suncu u različito vrijeme tijekom godine, odnosno Sunčeve zrake padaju pod različitim kutovima na Zemljinu površinu tijekom obilaska Sunca.
Proljeće (ravnodnevnica - dan traje 12h, pa tako i noć)
Ljeto (suncostaj - dan traje najdulje u godini, a noć najkraće)
Jesen (ravnodnevnica - dan traje 12h, pa tako i noć)
Zima (suncostaj - dan traje najkraće u godini, a noć najdulje)
