Proljeće

Izvor: Wikipedija
Proljeće

Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), u travnju, svibnju i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.

Proljetna razdoblja[uredi | uredi kôd]

Sandro Botticelli: Alegorija proljeća, tempera na drvu, 1485. – 87., 203 × 314 cm, Uffizi, Firenca.

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vijesnici proljeća";rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.

Anica Vranković: Proljeće, iz kvadriptiha "Četiri godišnja doba", 1978.

Zanimljivosti o proljeću[uredi | uredi kôd]

U Staromu Rimu prvi se dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja novoga života. Primjer za to je Stonehenge, koji je izgrađen tako da se u zoru prvoga dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U Staroj Grčkoj početak proljeća označavao je Dionizovo ponovno rođenje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi proljeće
Wječnik ima rječničku natuknicu proljeće
Wikicitati imaju zbirke citata o temi proljeće

Mrežna sjedišta[uredi | uredi kôd]