Gorska moravka
| Gorska moravka | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | ||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
| ||||||||||||||
| Arnica montana L. | ||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||
Gorska moravka (Brđanka, planinska arnika, veprina, žvetuljina; lat. Arnica montana) poznata i kao moravka, veprovka, njemačka arnika, savojski duhan i veprovac. Planinska je aromatična biljka visine od 20 do 60 centimetara iz roda Arnica i porodice glavočika (Asteraceae). Raste na suhim livadama, planinskim obroncima i brdima, na području skoro cijele Europe.
Rasprostranjenost i stanište[uredi VE | uredi]
Brđanka je biljka koja raste u Europi. Nalazi se od južnog dijela Pirinejskog poluotoka do južnog dijela Skandinavije. Raste do nadmorskih visina od skoro 3.000 metara. U sjevernim dijelovima Europe biljka postaje sve rjeđa, uglavnom zbog razvoja poljoprivrede.
Osobine biljke[uredi VE | uredi]
Stabljika je uspravna i malo razgranata sa jednom cvjetnom glavicom. Visine je od 20 do 60 cm. Listovi su sitni, debeli, nasuprotni i malo nazubljeni, a pri dnu stabla složeni u rozetu. Cvijet je glavica sa jezičastim vjenčićem na vrhu stabljike i proširenim cvjetovima koji imaju pricvjetne listiće. Cvjetovi su žuti ili narančastocrveni promjera od 6 do 8 cm.
Kao ljekoviti dio biljke se koriste cvijet, korijen i listovi. Cvijet se skuplja u vrijeme cvatnje, a korijenje u proljeće.
Uporaba[uredi VE | uredi]
Brđanka se rabi u liječenju rana, pri čemu ublažava bolove i pospješuje njihovo zacjeljivanje. Koristi se i u liječenju grla, a sa drugim ljekovitim biljkama u liječenju upale pluća, tifusa, slabosti srca, za pospješivanje cirkulacije krvi i izlučivanje znoja i mokraće. Ova biljka je zaštićena vrsta. Od 18. stoljeća, kada se biljka počela koristiti u ljekarnama, njena popularnost je značajno porasla. Nekontrolirano branje učinilo je to da je biljka postala dosta rijetka, pa je morala biti zaštićena. Danas se biljka uzgaja za ljekovite svrhe.
U srednjem vijeku arniku se rabilo kao biljku za sve rane i ozljede tijela, a ponekad i protiv embolije i tromboze.
Napomena[uredi VE | uredi]
- Članak je velikim dijelom preuzet sa herbateka.com.
