Gorski očist

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gorski očist
Sideritis montana
Sideritis montana
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Sideritis
Vrsta: S. montana
Dvojno ime
Sideritis montana
L.

Gorski očist (planinska očist, lat. Sideritis montana), ljekovita biljka iz porodice medićevki, a koja raste i kod nas. Kao čaj i ljekovita biljka koristi se u Turskoj, po ruskim izvorima može se koristiti kao čaj i začin,te posjeduje antioksidativna svojstva,preporuča ju se za poboljšanje probave,jačanje imuniteta,kod alergija,zaduhe,sinusitisa,kod prehlade,Alzheimerove bolesti.[1][2] Kod nas njezina primjena nije poznata. Osim ove vrste kod nas rastu i sredozemni očist (S. romana) i njezina podvrsta grimizni očist (S. romana subsp. purpurea, sin. Sideritis purpurea) i S. hyssopifolia.[3]

Opis[uredi VE | uredi]

Jednogodišnja , zeljasta biljka , doseže visinu od 10 do 35 centimetara. Stabljike su jednostavne ili slabo razgranate.Na biljci nalazimo 2 vrste listove kopljaste i elipsoidne. Cvijetovi blijedo žuti.Plod sitna koštunica.

Raširenost[uredi VE | uredi]

Gorski očist raste po cijelom mediteranu, a na istok seže preko Anatolije sve do sjeverozapadne Kine.U sjevernoj Africi raste u Maroku,Alžiru i Tunisu. U Italiji je česta vrsta na sjeveru i u srednoj Italiji. Dolazi i u Francuskoj (pokrajine Alpes-de-Haute-Provence , Hautes-Alpes i Alpes-Maritimes ), u Švicarskoj (kanton Valais ) i u Austriji . Ima je i u Pirinejima , te Karpatima . Također raste i u Rusiji , u Zakavkazju , u Anatoliji , Magrebu ,u Kini i jugozapadnoj Aziji.

Kod nas raste najviše u Dalmaciji,no javlja se i na par lokaliteta u unutrašnjosti.[4]

Tipično su stanište biljke suhe livade,do najviše 1000 metara nadmorske visine.

Podvrste[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Domac,R. Flora,Zagreb 1950.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dikorastuše polezni rastenija Rosiji,Sankt Peterburg 2001.,str.353
  2. http://www.prirodlekar.ru/archives/4320 Pristupljeno 24.03.2019.
  3. FCD pristupljeno 24. ožujka 2019
  4. https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=-1681504494 Pristupljeno 12.04.2019.