Gradimir Gojer

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gradimir Gojer.jpg

Životopis[uredi VE | uredi]


Gradimir Gojer (Mostar 1951.) je bosanskohercegovački pisac, redatelj i teatrolog.
Objavio je knjige iz oblasti teatrologije, književne kritike i historije književnosti, zatim knjige u kojima su sabrani njegovi publicistički tekstovi te zbirke poezije. Publicirao je i libreta za balet Maskerata (prema istoimenoj Krležinoj legendi), Dubrovački kantuni (prema glazbi Đela Jusića), Katarina jedna bosanska fantazgomija i Omer i Merima.
Književni uraci su mu prevođeni na makedonski, engleski, norveški, poljski i rumunjski jezik.

Svoje najznačajnije kazališne režije ostvario je prema djelima Ibsena, Dostojevskog, Krleže, Sterije, Ionesca, Čehova, Sušića, Ibrišimovića, Topčića, Kajana, Gavrana, Kiša i dr. u teatrima Sarajeva, Tuzle, Zenice, Banja Luke, Mostara, Splita, Rijeke, Beograda, Prijedora, Bitole... Specifičnost njegovog teatrološkog rada su teatrografsko-muzikološka djela posvećena Ivici Šariću, Đelu Jusiću i Vladi Jokanoviću, koji su pionirski pothvati u toj vrsti literature u BiH, kao i sintetska monografija Karijatide scenske umjetnosti, koja jezikom eseja govori o najznačajnijim stvaraocima u oblasti teatra u Sarajevu od Drugog svjetskog rata do danas.

Jedan je od osnivača Mostarskog teatra mladih i Sarajevskog ratnog teatra – SARTR. Osnovao je i vodio Umjetničku akciju Krleža, hotel Europa, Stari Grad, koja je izvođena na lokalitetima općine Stari Grad, Sarajevo. Osnivač je manifestacije I pod pećinom svjetla, koja je stvarna preteča Mostarskog ljeta. U dva mandata obnašao je dužnost predsjednika Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Bio je direktor i umjetnički voditelj Pozorišta mladih Sarajevo (jedan mandat), direktor i umjetnički rukovoditelj Kamernog teatra 55 (dva mandata), direktor Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH (jedan mandat) i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo (2 mandata). Predavao je u svojstvu vanrednog profesora predmete Pozorišna režija (bio je i vođa klase!) i Historija pozorišne režije na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, kao i predmet Historija južnoslavenske drame i teatra na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Od rane mladosti angažiran je u politici, uglavnom na ljevici... Brojne su političke i društvene funkcije koje je obnašao. Bio je potpredsjednik, član glavnog odbora i predsjednik savjeta za kulturu i umjetnost SDP BiH. Po napuštanju ove stranke prelazi u Stranku za BiH gdje postaje njen potpredsjednik i vodi općinski savjet Stranke za BiH Stari grad, Sarajevo. Bio je ministar u ratnoj Vladi R BiH i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Jedan mandat bio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Bio je dogradonačelnik Grada Sarajeva, predsjednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta Tuzla i predsjednik UO Radio-televizije BiH kao i član upravnog odbora Likovne akademije Sarajevo. Bio jedan od vodećih protagonista i organizatora pokreta duhovnog otpora agresiji na Sarajevo i BiH. Surađivao je sa najznačajnijim bh. listovima i časopisima: Izraz, Život, Diwan, Bosanska vila, Most, gdje je jedno vrijeme obavljao i dužnost urednika.

Član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, akademik Mediteranske akademije iz Struge (Makedonija) te počasni član Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici.

Za svoj teatarski rad nagrađen je Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva, te brojnim nagradama na teatarskim festivalima. Dobitnik je prestižne nagrade za poetsko stvaralaštvo Kočićevo pero, nagrade iz oblasti dramske pedagogije Grozdanin Kikot. Pripala mu je i nagrada Sloboda Međunarodnog centra za mir u Sarajevu, kao i priznanje Mimar mira Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Gojeru je dodijeljeno visoko priznanje Hrvatsko glumište, od Društva dramskih umjetnika Republike Hrvatske za vođenje Kamernog teatra 55 tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu i za plodonosnu suradnju sa teatarskim djelatnicima Republike Hrvatske. Magistrirao je iz oblasti javnopravne djelatnosti tezom Radnopravni odnosi u institucijama kulture Bosne i Hercegovine.

Gojer redovno objavljuje kolumne i eseje na portalu www.tacno.net i u mostarskom Dnevnom listu, a kolumnista je uglednog crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor.

Živi i radi u Sarajevu.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Poezija[uredi VE | uredi]

  • Večernje ispovijesti, Hrvatski kulturni centar, Banja Luka, 2007.
  • Cappuccino u caffeu Manhattan, Rabic, Sarajevo, 2008.
  • Kaze iz Ferhadije, Bemust, Sarajevo, 2008.
  • Breza crvena, TKD Šahinpašić, Sarajevo 2008.
  • Lađar sa Aheronta, Hrvatski leksikografski institut, Mostar, 2010.
  • Epitaf za zvjezdoznanca, Svjetlost, Sarajevo, 2010.
  • Ohridski ritmovi, Zadužbina Petar Kočić, Banja Luka – Beograd, 2011.
  • Vedrina, Klepsidra, Sarajevo, 2011.
  • Sidro zrelosti, Svjetlost, Sarajevo, 2012.
  • Raspućinov notturno, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2013.
  • Daleki Zapad, Kaligraf, Sarajevo, 2013
  • Klecalo pape Franje, Napredak, Sarajevo 2014.
  • Šekspirov sonet u Trapistima, Gariwo, Sarajevo, 2015.
  • Podizanje jedara, Gariwo, Sarajevo, 2015.
  • Pijesni iz Vallarse, Gariwo, Sarajevo, 2016.
  • Svjetline Laništa, Gariwo, Sarajevo, 2017. – u pripremi

Redateljski opus Gradimira Gojera[uredi VE | uredi]

Narodno pozorište Sarajevo

  • Matko Sršen: Galop (diplomska režija, mentor Prof. dr. Josip Lešić)
  • Michael de Ghelderode: Escurial
  • Andrej Hing: Izgubljeni sin
  • Marin Držić: Dundo Maroje
  • Irfan Horozović: Soba
  • Miroslav Krleža: Kraljevo
  • Jovan Sterija Popović: Rodoljupci
  • Dubravko Jelačić Bužimski: Ponoćna igra
  • August Strindberg: Gospođica Julija
  • Danilo Kiš – Gradimir Gojer: Drveni sanduk Tomasa Vulfa
  • Miroslav Krleža – Gradimir Gojer: Hrvatska rapsodija
  • Kamerni Teatar 55 - Sarajevo
  • Miroslav Jančić: Krajem stoljeća
  • Miro Gavran: Noć bogova
  • Miro Gavran: Urotnici
  • Antun Šoljan: Galilejevo uzašašće
  • Ahmed Muradbegović: Husein-kapetan Gradaščević
  • Mak Dizdar - Nijaz Duraković: Krinovi
  • Miro Gavran: Ugovor za cijeli život
  • Miro Gavran: Stranac u Beču
  • Miro Gavran: Čehov je Tolstoju rekao zbogom
  • Nedžad Ibrišimović: Ugursuz
  • Zlatko Topčić: Refugees
  • Zlatko Topčić: Plaza hotel
  • Džemaludin Latić - Gradimir Gojer: Alifakovac
  • Nikola Šop – Gradimir Gojer: Seansa Šop
  • Fjodor Mihailovič Dostojevski - Anžej Vajda: Nastasja Filipovna
  • Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi
  • Nedžad Ibrišimović: Woland u Sarajevu
  • Miro Gavran: Kako ubiti predsjednika
  • Irfan Horozović: Proba
  • Sarajevski ratni teatar – SARTR
  • Zlatko Topčić: Kako Musa dere jarca
  • Ežen Jonesko: Stolice
  • Ibrahim Kajan: Katarina Kosača
  • Pozorište mladih Sarajevo
  • Eduard Bond: Uski put prema dubokom sjeveru
  • Branko Ćopić: Vuk Bubalo
  • Goran Simić: Proljeće, ljeto, zima
  • Darko Lukić: Bašeskija san o Sarajevu
  • Branislav Nušić: Analfabeta
  • Branislav Nušić: Dva lopova
  • Branislav Nušić: Leiletul kadr
  • Ežen Jonesko: Kralj umire
  • Koncert Mocartove muzike (opera)

Teatarska trupa “EN FACE” Sarajevo

  • Abdulah Sidran: Čega sam zbir (adaptacija poezije)
  • Jan Beran: San i umiranja
  • Vasko Popa: Vrati mi moje krpice (adaptacija poezije)
  • Ibrahim Kajan: Stakleno prijestolje (adaptacija poezije)
  • Dijana Burazer: Naranča (adaptacija poezije)
  • Samjuel Beket: Koraci
  • Gradimir Gojer: Izohipsa sna (autorski projekat)
  • Miroslav Krleža – Gradimir Gojer: Adam i Eva

Narodno pozorište Tuzla

  • Henrik Ibzen: Kad se mrtvi probudimo
  • Jovan Hristić: Sedmorica protiv Tebe: kako bismo ih danas čitali
  • Derviš Sušić: Posljednja ljubav Hasana Kaimije
  • Milan Begović: Pustolov pred vratima
  • Miroslav Jančić: Vuk
  • Lada Kaštelan: Posljednja karika
  • Haris Silajdžić: Hamdibeg
  • Nijaz Alispahić: Hasanaginica
  • Ivan Lovrenović – Ljubica Ostojić: Putovanje Ivana Franje Jukića
  • Samjuel Beket: Čekajući Godoa
  • Nijaz Alispahić: Nadrastanje bola
  • Nedžad Ibrišimović: Karabeg

Bosansko Narodno pozorište Zenica

  • Dragutin Dobričanin: Paunice
  • Safet Plakalo: Fenix je sagorio uzalud
  • Lav Ustinov: Nedirka
  • Jovan Hristić: Čiste ruke
  • Peter Turini: Krčmarica
  • Fjodor Mihailovič Dostojevski – Evald Shorm: Braća Karamazovi
  • Pavel Kohout: Rat na trećem spratu
  • Sead Fetahagić: Velika rasprodaja
  • Nedžad Ibrišimović: Zmaj od Bosne
  • Abdulah Sidran: Sarajevski tabut (scenska adaptacija Radovan Marušić)
  • Maša Norman: Laku noć, majko
  • Miro Gavran: Ljubavi Georgea Washingtona
  • Alija Isaković: Dodir
  • Ivan Cankar: Sablazan u dolini Šentflorijanskoj
  • Miodrag Žalica: Posljednji iz kaste strasti
  • Miroslav Krleža - Gradimir Gojer: Put u raj
  • Narodno pozorište Bosanske krajine Banja Luka
  • Fadil Hadžić: Špijun
  • Antun Pavlovič Čehov: Medvjed
  • Antun Pavlovič Čehov: Prosidba
  • Antun Pavlovič Čehov: Svadba

Dječje pozorište Banja Luka

  • Tin Ujević: Pobratimstvo lica u svemiru (adaptacija poezije)

Beogradsko dramsko pozorište Beograd

  • Milan Kundera: Žak Fatalist i njegov gospodar

Naroden teatar Bitola

  • Janis Gudelis: Neron osjećajni
  • Peter Turini: Vienski tango

HNK Split, Splitsko ljeto

  • Vilijam Šekspir, Luko Paljetak: Nespreman za igre što u svijetu važe (adaptacija Šekspirovih soneta)
  • Jakša Fiamengo: Oteto iz tmine

Narodno pozorište Mostar

  • Odon Fon Horvat: Don Juan se vraća iz rata
  • Lada Kaštelan: Helena

Mostarski teatar mladih

  • Branko Ćopić - Svetozar Rapajić: Straža pod Kozarom
  • Mak Dizdar – Gradimir Gojer: Kosarina snoviđenja

Bosansko pozorište Tešanj

  • Musa Ćazim Ćatić: Mystica

Slovo gorčina, Stolac

  • Vasko Popa: Uspravna zemlja (adaptacija poezije)
  • Mak Dizdar – Gradimir Gojer: Brotnjice
  • Antun Branko Šimić, Jure Kaštelan, Čedo Kisić: Zastava sa jedinom oznakom srca (kolaž poezija)
  • Poetski portret pjesnika Maka i Hamida Dizdara (scenska adaptacija Gradimir Gojer)

Šimićevi susreti, Grude

  • Federico Garsia Lorka – Čedo Kisić: Zeleno, volim te zeleno (adaptacija poezije)
  • Antun Branko Šimić – Čedo Kisić: Prazno nebo (adaptacija poezije)
  • Čedo Kisić – Nada Rakić: Sve naše godine

Poetsko-turističko-gospodarska manifestacija u povodu 100 godina organizirane proizvodnje vina u Hercegovini, Mostar

  • Fadil Hadžić: Od Cima do Rima nema boljeg vina
  • Hamza Humo: Grozdanin kikot (fragmenti ambijentalno, adaptacija Gradimir Gojer)
  • Vlado Puljić: Vinska mušica (adaptacija poezije, autor Gradimir Gojer)

Hrvatsko kulturno društvo Napredak

  • Darko Lukić: Razvežimo ruke zajedno (kolaž poezija)
  • Radovan Marušić: Uspravni hod Napretka (stoljetnica društva)
  • Karol Vojtila: Rimski triptih (adaptacija Gradimir Gojer)
  • Venko Andonovski: Majka Terezija – svetica tame

Radničko kulturno-umjetničko društvo Proleter, Sarajevo

  • Svečana akademija u povodu stoljetnice društva

Kazalište lutaka Rijeka

  • Momčilo Popadić: Ružičasti gusar Malcolm, strah i lepet južnih mora

Pozorište Prijedor

  • Fjodor Mihailovič Dostojevski: Zločin i kazna
  • Danilo Kiš: Grobnica za Borisa Davidoviča
  • Milorad Pavić - Gradimir Gojer: Petkutin i Kalina
  • Travničko muftijstvo – BNP Zenica
  • Džemaludin Latić: Gazi-husrev beže ili: Bukagije

Manifestacija Miroslav Krleža, Hotel Europa, Stari Grad...

  • Miroslav Krleža: U agoniji
  • Miroslav Krleža - Gradimir Gojer: Ver sacrum (adaptacija poezije)
  • Miroslav Krleža – Gradimir Gojer: Smrt bludnice Marije i druge smrti
  • Miroslav Krleža – Ivo Štivičić - Gradimir Gojer: Pijana novembarska noć

BKC Tuzla

  • Samjuel Beket: Malone umire, Tada

JNA – inžinjerijski vod, Tuzla

  • Petar Kočić – Gradimir Gojer: Jazavac pred sudom
  • Gradsko pozorište Ohrid
  • Samjuel Beket: Sretni dani

VRHBOSANSKA KATOLIČKA TEOLOGIJA SARAJEVO

  • Arsen Travica: Josip, Safenat Paneah

SPKD Prosvjeta, Sarajevo

  • Svetlana Broz: Dobri ljudi u vremenu zla (dokumentarni teatar)

Izvori[uredi VE | uredi]