Gradska groblja Zagreb

Gradska groblja Zagreb jedna su od 14 podružnica Zagrebačkog holdinga. Gradska groblja Zagreb imaju nadležnost nad 28 groblja od čega je 25 aktivno (redovni ukopi) i 3 neaktivna (zatvorena za daljnje ukope) groblja.

Aktivna groblja su: Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Markovo polje, Stenjevec, Gornje Vrapče, Remete, Markuševec, Brezovica, Kupinečki Kraljevec, Šestine, Gračani, Resnik, Jakuševec, Odra, Sveta Klara, Lučko, Čučerje, Granešina, Cerje, glavnica donja, Kašina, Moravče, Vugrovec donji, Planina donja.

Neaktivna groblja su: Staro Sesvetsko (Sesvete), Bolničko groblje (Vrapče) i Staro katoličko (Stenjevec).

Djelatnost

U skladu s upisom u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu od 03.07.2007. godine Podružnica “Gradska groblja” djeluje u sklopu tvrtke Zagrebački holding d.o.o. i registrirana je za obavljanje osnovne djelatnosti koja obuhvaća održavanje groblja i Krematorija, te obavljanje pogrebnih poslova i poslova ukopa.

Pored navedene osnovne djelatnosti, Podružnica obavlja i druge djelatnosti kao što su rezanje, oblikovanje i obrada kamena, ugradnja elemenata od kamena, te ostale klesarske radove vezano uz uređenje grobnog prostora u vidu nadgrobnih uređaja, grobnica, kazeta za urne i drugo, i to na svim grobljima pod upravom Podružnice.

Groblje Mirogoj

Groblje Mirogoj je i intimno šetalište puno romantike, pejzažni prirodni sklop koji plijeni ljepotom u bilo koje godišnje doba i seže duboko u ljudsku dušu. Isto tako, Mirogoj je i neiscrpan izvor arhitektonske i umjetničke ljepote, koja se tako skladno stopila s onom prirode i koja već desetljećima privlači posjetitelje Zagreba iz cijeloga svijeta. Ne čudi nimalo ta dimenzija vrhunske turističke atrakcije grada, jer monumentalne Bolléove arkade i brojni vrijedni spomenici istaknutih hrvatskih kipara, nude jedinstven doživljaj i opravdavaju popularni nadimak „umjetničke galerije na otvorenome“.

Mirogojska kiparska djela pričaju priče o nezaboravnim korifejima hrvatske misli, umjetnosti, znanosti, kulture, zanata i športa te mnogim manje znanima koji počivaju na Mirogoju. Te priče pričaju i povijest, jer ne kaže se tek tako da je povijest svijeta zapravo tek skup biografija velikih ljudi.

Mnogi od nadgrobnih spomenika, koji uključuju reljefe i kipove, odnosno ono što najčešće nazivamo grobnom plastikom, nude iznimne umjetničke dosege, iz jednostavnog razloga što su poznati i cijenjeni skulptori uvijek rado prihvaćali takve narudžbe. Upravo skup takvih imena donio je Mirogoju status „najpotpunije i najvrjednije galerije hrvatske skulpture“ bez obzira dodamo li ovoj sintagmi sufiks „na otvorenome“ ili ne. Nimalo pretjerano, primijetit ćemo, jer mirogojskim arkadama i stazama možemo gotovo kronološki pratiti najveća imena i vrijedna umjetnička djela - od druge polovice 19. stoljeća do naših dana.

Povijest groblja Mirogoj

• 1872.   -   grad Zagreb na licitaciji otkupljuje imanje Ljudevita Gaja za 21.300 forinti, s namjerom da na njemu uredi središnje gradsko groblje, koje bi zadržalo ime posjeda (Mirogoj)
• 1873.   -   donošenje odluke o uređenju središnjeg gradskog groblja na Mirogoju
• 6.11.1876.   -   službeno otvorenje novog groblja Mirogoj
• 7.11.1876.   -   obavljen prvi sprovod na Mirogoju (zagrebački učitelj tjelovježbe i mačevanje Friedrich Singer)
• 1876. (studeni)   -   donesen Statut groblja Mirogoj
• 1879.   -   početak gradnje arkada
• 1879. (proljeće)   -   postavljen spomenik Katarini Amruš, prvi spomenik u arkadama i jedan od prvih na Mirogoju
• 14.7.1879.   -   otvoren spomenik Ivana Rendića na grobu Petra Preradovića, koji je trebao biti prvi spomenik u arkadama (kasnio zbog izmjena u nacrtima)
• 1879.   -   dovoz posmrtnih ostataka Petra Preradovića u Zagreb i ispraćaj lijesa do grobnice u jednoj od prvih arkada, na kome su građani iskazali rodoljubno i protugermansko raspoloženje
• 1880.                   -             veliki potres u Zagrebu, koji nije oštetio do tada izgrađene arkade, iako si bile vrlo blizu epicentra
• 1883.                   -             dovršena izgradnja deset velikih južnih arkada
• 15.101.1885.     -             u netom dovršenu arkadu položeni posmrtni ostaci Ljudevita Gaja, Stanka Vraza, Živka Vukasovića, Vjekoslava Babukića, Frana Kurelca, Vatroslava Lisinskog, Dragutina Seljana i Dimitrija Demetra (kasnije i ostaci Franje Žigrovića, Dragutina Rakovca, Ivana i Antuna Mažuranića, Pavla Štoosa, grofa Janka Draškovića, Antuna Mihanovića, Matije Smodeka i drugih hrvatskih velikana)
• 1886. (travanj)   -   dovršenje gradnje mirogojske mrtvačnice na mjestu nekadašnjeg Gajeva ljetnikovca (prvi pokojnik u novoj mrtvačnici bio je zagrebački suknar Ivan Mischinger)
• 1891.   -   izgrađena pravoslavna kapela (Bollé)
• 1895.   -   s Jurjevskog groblja prenesen Spomenik srpanjskim žrtvama i postavljen u glavnoj aleji, u blizini središnjeg križa
• 1898.   -   u izgradnji još četiri velike arkade i jedan paviljon lijevo od ulaza (niz nije dovršen)
• 1899.   -   donesena odluka Gradskog poglavarstva da se dalje grade samo male arkade
• 1906.   -   Bollé angažiran da napravi nacrte za središnju mirogojsku kapelu
• 1907.   -   nastavak gradnje malih arkada
• 1910.   -   početak gradnje posljednjeg niza malih arkada sa završnim paviljonom
• 1910.   -   s Jelačićeva trga, preko Nove vesi, krenula nova linija električnog tramvaja za Mirogoj (prvi javni prijevoz za groblje)
• 1913.   -   prihvaćeni Bolléovi nacrti za gradnju središnje mirogojske kapele
• 1929.   -   podignut središnji dio arkada (portal i kapela), tri godine poslije Bolléove smrti
• 1930.   -   pokopan 100.000-ti Zagrepčanin
• 1933.   -   dovršena gradnja posljednjih paviljona i arkada (nakon Bolléove smrti, po njegovim nacrtima)
• 31.101.1954.   -   velika tramvajska nesreća na silasku s Mirogoja (19 mrtvih i 54 ozlijeđena)
• 1955.   -   snimljen film „Jubilej gospodina Ikla (Vatroslav Mimica), vjerojatno prema jednom stvarnom događaju s Mirogoja iz 1929.
• 1962.   -   izrada plana uređenja i održavanja groblja
• 1967.   -   groblje dobilo vlastitu profesionalnu glazbu; uređeni kiosci za prodaju cvijeća i svijeća
• 15.5.1967.   -   trajno ukidanje tramvajske i uvođenje autobusne linije za Mirogoj
• 1971.   -  dovršeno uređenje krovišta i zidova te potpuna restauracija arkada i početak uređenja parkova, staza, cesta, vodovoda i kanalizacije (dovršeno u par narednih godina)
• 11.11.1985.   -   svečano otvoreni Krematorij i Gaj urni (autori: Marijan Hržić, Zvonimi Krznarić i Davor Mance)
• 6.2.2011.   -   135. godišnjica otvorenja groblja Mirogoj

Dosadašnji upravitelji podružnice Gradska groblja

Od 6. listopada 1952. Narodni odbor grada Zagreba ima zasebno komunalno-zdravstvenu ustanovu pod nazivom „Gradska groblja u Zagrebu“ koja upravlja i vodi groblja Mirogoj i Miroševac i od tada se imenuju upravitelji, direktori odnosno voditelji Gradskih groblja.

1. Josip Mirt

(1.9.1952. – 1962.)

1. Stjepan Bartolić

(1962. – 31.5.1989.)

1. Ivan Bucić, ing. poljoprivrede

(1.6.1989. – 23.5.1992.)

1. Gabrijela Đakulović, dipl. pravnik

(4.6.1992. – 31.1.1993.)

1. Ivan Burić

(1.2.1993. – 2.12.1996)

1. Josip Reljić, dipl. politolog

(3.12.1996. – 19.12.2001.)

1. Darko Borovina

(20.12.2001. – 17.12.2003.)

1. Martina Kollenz, dipl. ing. agronomije

(18.12.2003. – 31.3.2004.)

1. Ljerka Ćosić, prof.

(1.4.2004. – 31.12.2018.)

1. Patrik Šegota, mag.oec.

(1.1.2019. –

Članstvo u A.S.C.E.

Gradska groblja Zagreb članica su Udruge značajnih groblja u Europi (ASCE - The Association of Significant Cemeteries in Europe) europske mreže koja se sastoji od javnih i privatnih organizacija koje se brinu za groblja koja se smatraju povijesnim ili umjetničkim značajem.