Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s HZZO)
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
HZZO
Osnovni podaci
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Ustanovljeno 14. svibnja 1922.
Nadležnost Socijalno osiguranje (Statutom zajamčeno (uređeno) zdravstveno osiguranje) i obvezno osiguranje (Fond za obvezno zdravstveno osiguranje)
Sjedište Margaretska 3, Zagreb
Broj zaposlenika 2.407 (stanje na dan: 31. prosinca 2013.)
Godišnji proračun 23.527.343.920 kuna (za godinu: 2013.)
Ravnateljica Tatjana Prenđa Trupec, mag.ing.el.MBA
Predsjednik Upravnog vijeća prof.dr.sc. Marko Duvnjak, dr.med.
Nadređeno tijelo Ministarstvo zdravlja i Državni ured za reviziju
Mrežne stranice
http://www.hzzo.hr/

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ime je za ustanovu pod upravom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske koja provodi osnovno odnosno obvezno, dopunsko i dodatno (dobrovoljno) zdravstveno osiguranje. Obvezno osiguranje je socijalno osiguranje, što znači da se ono financira u najvećem dijelu kroz posebni porez na plaće zaposlenih, a omogućava univerzalno korištenje zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovništva (zaposleni, nezaposleni, djeca, ili umirovljenici). Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je do 1. siječnja 2015. godine bio integriran u sustav državnog proračuna te je poslovao putem jedinstvenog računa državnog proračuna, no 1. siječnja izlazi iz državne riznice te započinje samostalno upravljati namjenskim sredstvima. Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje spadaju u dobrovoljno osiguranje i svaki građanin Republike Hrvatske može se odlučiti želi li takvo dobrovoljno osiguranje i dodatno uplaćivati.

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

Povijest zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju te je još 1891. godine unutar Austro-Ugarske uveden sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja za radnike koji su bili zaposleni u zakonom navedenim poduzećima. Za ostali dio stanovništva postojala je mogućnost dobrovoljnoga privatnog zdravstvenog osiguranja. Takvo je osiguranje trajalo sve do kraja Drugoga svjetskog rata, a nakon rata osiguranje postaje državno, obvezno i jedinstveno za cijelu zemlju. Osobe u radnom odnosu i članovi njihovih obitelji bili su izjednačeni u pravima, a bilo im je zajamčeno pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu. Nakon 1991. godine uz osnovno osiguranje, kojega je nositelj HZZO, uvedeno je i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, a čiji su nositelji HZZO i privatna osiguravajuća društva.

Važni datumi[uredi VE | uredi]

  • 14. svibnja 1922. osnovan Središnji ured za osiguranje radnika
  • od 1941. do 1945. godine djeluje Središnjica osiguranja radnika
  • od 1945. do 1970. godine:
- 2. svibnja 1945. osnovan je Središnji zavod za socijalno osiguranje i zemaljski zavod za socijalno osiguranje
- 1. siječnja 1947. osnovan je Državni zavod za socijalno osiguranje koji preuzima poslove Središnjeg zavoda za socijalno osiguranje i njegovih organa
- 1952. osnovani su Zavod za socijalno osiguranje Narodne Republike Hrvatske i kotarski zavodi za socijalno osiguranje (grada)
- 1. siječanj 1963. reorganizacijom nastaju Republički zavod za socijalno osiguranje i komunalni zavodi za socijalno osiguranje
  • od 1971. do 1993. godine:
- 1. siječnja 1971. osnivaju se Zajednice zdravstvenog osiguranja radnika i zajednice zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika koje su pravni slijednici komunalnih zavoda
- 1. siječnja 1972. Privremene zajednice zdravstvenog osiguranja radnika i privremene zajednice zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika nastavljaju rad komunalnih zavoda
- 1974. osnovane su Samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja i zdravstva koje nastavljaju rad privremenih zajednica
- 1. listopada 1990. osnovan je Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske
- 21. kolovoza 1993. osniva se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Zadaća i ustroj[uredi VE | uredi]

HZZO je od 2012. godine proveo niz reformskih poteza s ciljem racionalizacije sustava zdravstva, počevši od novih ugovora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, novog modela upućivanja na specijalističke preglede, racionalizacije potrošnje lijekova i aktivnosti usmjerenih smanjenju stope bolovanja. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za građane Hrvatske proširene su mogućnosti liječenja u zemljama članicama, bilo da je riječ korištenju neodgodive zdravstvene zaštite ili planiranog liječenja. Uvedena je jedinstvena cijena police dopunskog osiguranja za sve kategorije stanovništva čime je dopunsko osiguranje HZZO-a postalo dostupnije osiguranicima.

Ustroj[uredi VE | uredi]

HZZO poslove provodi kroz 7 resora kojima rukovode pomoćnici ravnatelja. HZZO je ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka) koji upravljaju radom s 16 područnih službi na ukupno 134 lokacije. HZZO je na kraju 2013. godine imao ukupno 2.407 zaposlenika.
Nazivi regionalnih ustrojstvenih jedinica, regionalnih ureda HZZO-a su:

  • Regionalni ured Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu, za područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Koprivničko-križevačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Krapinsko-zagorske županije
  • Regionalni ured Rijeka, sa sjedištem u Rijeci, za područje Primorsko-goranske županije, Istarske županije i Ličko-senjske županije
  • Regionalni ured Split, sa sjedištem u Splitu, za područje Splitsko-dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Šibensko-kninske županije i Zadarske županije.
  • Regionalni ured Osijek, sa sjedištem u Osijeku, za područje Osječko-baranjske županije, Brodsko-posavske županije, Virovitičko-podravske županije, Požeško-slavonske županije i Vukovarsko-srijemske županije.

Uloga u financiranju zdravstva RH[uredi VE | uredi]

Izvori financiranja zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj su:

  • doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje (doprinos iznosi 15% - rastući s ranije stope od 13%, a plaća se na bruto plaću),
  • doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (0,5%, a plaća se na bruto plaću),
  • doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba (5%, obračun vrši Hrvatski zavod za zapošljavanje na najnižu osnovicu u iznosu od 2.753,45 kuna za 2013.g.),
  • doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba kojima je odlukom nadležnoga suda oduzeta sloboda (radi se o novom izvoru financiranja - izmjenama Zakona o doprinosima obveza je Ministarstva pravosuđa od 18. prosinca 2013. god. – najniža osnovica 2.753,45 za 2013. god., a plaća proračun),
  • doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje drugih obveznika plaćanja doprinosa (svi drugi obveznici plaćanja doprinosa /samostalne djelatnosti, poljoprivrednici- prema rješenjima Porezne uprave te umirovljenici sa mirovinom višom od prosječne plaće u visini 3% na mirovinu i drugi samostalni obveznici plaćanja),
  • posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (putno osiguranje, plaćaju, ako žele, osigurane osobe prije putovanja u zemlje koje nisu članice EU),
  • prihodi iz državnog proračuna,
  • prihodi od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite osiguranih osoba, odnosno njihovih osiguravatelja u dopunskom zdravstvenom osiguranju,
  • prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda,
  • prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine (plaća se iz proračuna , 32% od trošarina na duhanske prerađevine),
  • prihodi od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti (društva za osiguranje plaćaju 4% naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti; prate se stvarni troškovi nastali liječenjem osoba stradalih u automobilskim nesrećama i radi se konačni obračun uplata i stvarnih troškova),
  • prihodi od premija dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Svi navedeni prihodi zdravstvenog proračuna, uplaćuju se na jedinstveni račun državnog proračuna Republike Hrvatske te su namijenjeni za financiranje zdravstvene zaštite, za naknade osiguranicima i za rad HZZO-a. Godišnji proračun HZZO-a za 2013. godinu iznosi 20.655.964.000 kuna što je za 463.961.828 kuna manje od plana za 2012. godinu, koji je iznosio 21.119.925.828 kuna. Nakon rebalansa državnog proračuna, a zbog sanacije zdravstvenog sustava, proračun HZZO-a iznosi 23.527.343.920 kuna. Zdravstveni proračun u Hrvatskoj iznosi otprilike jednu šestinu ukupnog državnog proračuna.

Osnovno ili obvezno zdravstveno osiguranje[uredi VE | uredi]

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaćenu obveznim zdravstvenim osiguranjem osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe. Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje, kao i stranci s odobrenim stalnim boravkom, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno. Na obvezno osiguranje prijavljuju se i stranci s privremenim boravkom u Hrvatskoj. Obvezno zdravstveno osiguranje pokriva 4,349.188 osoba. Obvezno zdravstveno osiguranje pokriva:

  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
  • bolničku zdravstvenu zaštitu,
  • pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a,
  • pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke,
  • pravo na ortopedska i druga pomagala,
  • pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu
  • prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
  • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
  • naknada troškova prijevoza u svezi s ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu
  • rodiljne i roditeljske potpore

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje[uredi VE | uredi]

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje može biti:

  • dopunsko zdravstveno osiguranje
  • dodatno zdravstveno osiguranje
  • privatno zdravstveno osiguranje

Dopunsko zdravstveno osiguranje provodi HZZO i društva za osiguranje registrirana za obavljanje djelatnosti osiguranja u Republici Hrvatskoj. Ta društva, pored dopunskog zdravstvenog osiguranja, mogu provoditi dodatno i privatno zdravstveno osiguranje kojim se osigurava veći opseg prava, odnosno viši standard zdravstvenih usluga, te određena prava koja nisu obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem. Dopunsko zdravstveno osiguranje s konceptom solidarnog i održivog javnog zdravstva s jednakom cijenom za sve kategorije stanovništva, „dopunjuje“ obvezno zdravstveno osiguranje na način da pokriva troškove sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite (participacije) osiguranika prilikom korištenja svih vrsta zdravstvene zaštite propisane tim zakonom. Sada to sudjelovanje iznosi 20% cijene zdravstvene usluge i 10 kuna po pregledu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i izdanom receptu za lijek.

Nacionalna kontakt točka[uredi VE | uredi]

Prema zahtjevima europske Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (Direktiva 2011/21/EU), HZZO je imenovan od strane Ministarstva zdravlja za Nacionalnu kontaktnu točku (NCP), zaduženu za pružanje informacija o pravima osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici, a sve u skladu s propisima Europske unije. Zadaća HZZO-a kao Nacionalne kontaktne točke je pružiti pacijentima iz drugih zemalja informacije o zdravstvenom sustavu Hrvatske, o kvaliteti i sigurnosti zdravstvene zaštite te pomoći im u ostvarivanju prava na liječenje u Hrvatskoj. Isto tako, HZZO ima zadaću pružiti informacije svim pacijentima iz Hrvatske o ostvarivanju prava na liječenje u inozemstvu.

Ravnatelji Zavoda[uredi VE | uredi]

  • od 15. listopada 1990., do 15. studenog 1992., Luka Vrban, dr. med., direktor Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske
  • od 16.studenog 1992., do 9. studenog 1993., Mr. sc. Eduard Kunjko, dr. med. dent., direktor HZZO-a
  • od 10.studenog 1993., do 24. srpnja 1998.,Prof. dr. sc. Stjepan Turek, prim., direktor HZZO-a
  • od 01. kolovoza 1998., do 16. ožuljka 2000.,Branko Malenica, dipl. oec., direktor HZZO-a
  • od 21. ožuljka 2000., do 5. prosinca 2002.,Mr.sc. Zdravko Lončarec, dipl. oec., direktor HZZO-a
  • od 06. prosinca 2002., do 12. veljače 2004.,Ljubica Đukanović, dipl. iur., direktor HZZO-a od
  • od 13. veljače 2004., do 07. siječnja 2009., Većeslav Bergman, dr. med. dent., direktor HZZO-a
  • od 08. siječnja 2009., do 23. veljače 2012.,Tihomir Strizrep, dr. med., ravnatelj HZZO-a
  • od 24. veljače 2012., do 17. lipnja 2014.,Prim. Siniša Varga, dr. med. dent., ravnatelj HZZO-a
  • od 18. lipnja 2014., do - Tatjana Prenđa Trupec, mag.ing.el.MBA, v.d. ravnateljica HZZO-a

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.hzzo.hr/
  2. http://www.ijf.hr/rosen/rosenic/sustavi.pdf
  3. http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1096

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]