Vidi kôd stranice Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
|izvorno ime                = 
|logo                       = HNS Logo.svg
|veličina                   = 150px
|logo opis                  = 
|vođa                       = 
|predsjednik                = [[Krunoslav Lukačić]]
|dužnosnik2 titula          = 
|dužnosnik2 ime             = 
|dužnosnik3 titula          = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = [[Savka Dabčević-Kučar]]<ref name="Povijest">{{citiranje weba |url=http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/povijest-hns-a/povijest-21-stoljece |title=Povijest - 21. stoljeće |izdavač=Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati |pristupljeno=7. travnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130317102826/http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/povijest-hns-a/povijest-21-stoljece |archivedate=17. ožujka 2013.}}</ref>
|slogan                     = 
|osnovana                   = [[13. listopada]] [[1990.]]<ref name="Povijest"/>
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = 
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = 
|država                     = [[Hrvatska]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = Mladi Hrvatske narodne stranke<ref>{{citiranje weba |url=http://www.hns.hr/index.php/sample-sites-2/mladi-hns-a |title=Mladi HNS-a |izdavač=Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati |pristupljeno=7. travnja 2013. |archive-date=17. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130317102026/http://www.hns.hr/index.php/sample-sites-2/mladi-hns-a |url-status=dead }}</ref>
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = 
|broj članova godina        = 
|ideologija                 = [[socijalni liberalizam]]<ref name="Program">{{citiranje weba |url=http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/2012-04-20-00-38-37/programi-i-projekti/9-uncategorised/2956-hns-ov-cetverolist-reformski-projekti-2 |title=Programska deklaracija |izdavač=Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati |pristupljeno=7. travnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150103014705/http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/2012-04-20-00-38-37/programi-i-projekti/9-uncategorised/2956-hns-ov-cetverolist-reformski-projekti-2 |archivedate=3. siječnja 2015.}}</ref>{{-}}[[progresivizam]]<ref name="Program"/>{{-}}[[socijaldemokracija]]
|religija                   = 
|položaj                    = [[centar]] – [[lijevi centar]]
|međunarodna skupina        = [[Savez liberala i demokrata za Europu]]
|europski parlament skupina = [[Savez liberala i demokrata za Europu]]
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor|Sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151|#FECE68}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{infookvir politička stranka/mjesta|0|11|#FECE68}}
|tijelo3                    = 
|tijelo3 zastupljenost      = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} -->
|boje                       = {{Obojani okvir|#FECE68|}} [[Zlatna]]<br>[[Narančasta]]
|službena stranica          = http://www.hns.hr/
|napomena                   = 
|dužnosnik1 titula=Zamjenik predsjednika|dužnosnik1 ime=[[Ivan Herak]]}}
'''Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati''' [[hrvatska]] je [[Hrvatski sabor|parlamentarna]] [[politička stranka]]. Svjetonazorski je [[Socijalni liberalizam|socijalno-liberalna]] i [[Progresivizam|progresivna]], dok u ekonomiji promiče [[Socijaldemokracija|socijaldemokraciju]].<ref>U [https://hns.hr/program/| programu] HNS-a navodi se sljedeće: ''„Politike solidarnosti i funkcije socijalne države – poglavito socijalne sigurnosti, zdravstvene zaštite, osposobljavanja za rad te potpore odgovarajućim socijalnim skupinama i osiguranja dobrobiti najpotrebnijim članovima društva – bitan su sadržaj političkog djelovanja HNS-a, koji promičući liberalne vrijednosti ne izostavlja ovaj ključan mehanizam ostvarenja socioekonomske jednakosti.”'' Ovaj se socioekonomski položaj može okarakterizirati kao socijaldemokratski.</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ivan-vrdoljak-potrebna-nam-je-snazna-socijaldemokracija-i-jak-gradansko-liberalni-centar-namjeravamo-iznijeti-vrlo-jasan-stav-kolegama-iz-sdp-a-5732227 IVAN VRDOLJAK 'Potrebna nam je snažna socijaldemokracija i jak građansko-liberalni centar. Namjeravamo iznijeti vrlo jasan stav kolegama iz SDP-a']</ref> Članica je [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata za Europu]].

Aktualni predsjednik stranke je [[Krunoslav Lukačić]], od [[27. listopada]] [[2024.]] godine.

== Povijest ==
Današnja Hrvatska narodna stranka "posudila" je ime od povijesne [[Narodna stranka|Narodne stranke]] koju su 1841. godine (isprva pod imenom ''Ilirska stranka'') utemeljili [[Ivan Mažuranić]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] i [[Ljudevit Gaj]]: bilo je riječ o stranci koja je zagovarala otpor [[Germanizacija|germanizaciji]] i [[Mađarizacija|mađarizaciji]], snažan nacionalni identitet koji se očituje kroz svijest o vlastitoj povijesti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu, te izgradnju tada vrlo suvremenih političkih i društvenih institucija. 

Pozivajući se na takvu baštinu, suvremena Hrvatska narodna stranka je osnovana 13. listopada 1990. godine. U vodstvu se okupila ugledna skupina bivših najviših rukovodilaca [[SDP|Saveza komunista Hrvatske]] koja je 1971. godine predvodila tzv. [[Hrvatsko proljeće]] i koja je povodom toga bila utišana u unutarpartijskom obračunu: prvom predsjednicom HNS-a postaje [[Savka Dabčević-Kučar]], a u uže rukovodstvo stranke ulaze [[Miko Tripalo]], [[Dragutin Haramija]], [[Srećko Bijelić]], [[Krešimir Džeba]], [[Ivica Vrkić]], [[Slavko Meštrović]] i [[Radimir Čačić]], koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. godine. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana. Od 2001. god. stranka je punopravna članica Stranke europskih liberala (ELDR).<ref>[http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/povijest-hns-a/povijest-21-stoljece "Povijest – 21. stoljeće"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130317102826/http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/povijest-hns-a/povijest-21-stoljece |date=17. ožujka 2013. }}, službene stranice HNS, pristupljeno 15.11.2014. god.</ref><ref>[http://www.hidra.hr/stranke/programi/028354.htm www.hidra.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213082706/http://hidra.hr/STRANKE/programi/028354.htm |date=13. veljače 2009. }} – stranke i programi</ref>

Nakon izbora 2000. godine HNS sudjeluje u koalicijskoj vladi koju predvodi [[SDP]]. HNS vodi – po nekima – najuspješnije ministarstvo: tadašnji vođa HNS i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva [[Radimir Čačić]] nakon četverogodišnjeg mandata Hrvatskoj ostavljaju više od 300 kilometara autocesta te tisuće stanova iz programa poticane stanogradnje. Otvaranju autoceste prisustvovala je i Savka Dabčević-Kučar, koja je još 1971. godine upozoravala na nužnost izgradnje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj.

2000. godine vodstvo stranke preuzima [[Vesna Pusić]]. Pod njezinim vodstvom HNS stavlja naglasak na zagovaranje beskompromisne politike poštovanja ljudskih prava te izgradnju Hrvatske kao moderne građanske države, članice Europske unije. 2000. godine održani su i predsjednički izbori na kojima je HNS-ov kandidat [[Stjepan Mesić]] izabran za predsjednika Republike. Svojim djelovanjem – koji neki nazivaju [[Detuđmanizacija|"detuđmanizacijom"]] - Stipe Mesić je bitno promijenio imidž i političku kulturu Hrvatske.

Istovremeno, HNS 2001. godine postaje punopravnim članom Stranke europskih liberala (ELDR-a); Vesna Pusić je obnašala i dužnost potpredsjednica te stranke od 2006. do 2012. godine.

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|hrvatskim parlamentarnim izborima 2003.]] osvaja HNS 15 od ukupno 152 zastupnička mjesta, međutim – sa SDP-om – ostaje u oporbi HDZ-u pod vodstvom [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]]. 

2005. HNS se ujedinjuje se s LIBROM – strankom koja je okupljala dio članstva i vodstva [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] koji nisu pratili predsjednika HSLS-a [[Dražen Budiša|Dražena Budišu]] u odluci da 2002. god. istupi iz koalicijske vlade; nakon tog ujedinjenja HNS dobiva dodatak imenu – liberalni demokrati. 

2008. godine vodstvo stranke ponovno preuzima Radimir Čačić, koji naglasak manje stavlja na pitanje ljudskih prava, a više na gospodarska pitanja. 

Vesna Pusić 2008. godine preuzima funkciju predsjednice HNS-ova Kluba zastupnika; ona je također izabrana i za predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom. 

Prva predsjednica HNS-a Savka Dabčević-Kučar preminula je 2009. godine.

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|hrvatske parlamentarne izbore 2011.]] HNS je izašao u pobjedničkoj koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om. U aktualnoj (2014.) Vladi RH su 4 ministra iz kvote HNS-a – prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva [[Ivan Vrdoljak|Ivan Vrdoljak]], ministrica kulture [[Andrea Zlatar Violić|Andrea Zlatar Violić]] i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja [[Anka Mrak Taritaš]]. U Hrvatskom saboru, HNS-ov klub broji 15 saborskih zastupnika; na čelu Kluba je [[Jozo Radoš]].

Naglasak na pitanja ljudskih prava prenosi Vesna Pusić i u rad Ministarstva vanjskih poslova RH, gdje je ministrica: Hrvatska tako u [[Ujedinjeni narodi|UN]] postaje jedna od 11 zemalja-članica ''LGBT Core Group'', na negodovanje socijalno konzervativnijih grupa u društvu Hrvatske.<ref>[http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/povijest-hns-a/povijest-21-stoljece "Vesna Pusić: Udruga 'U ime obitelji' nameće svoje stavove, to vodi diskriminaciji i jednoumlju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130317102826/http://www.hns.hr/index.php/dokumenti/povijest-hns-a/povijest-21-stoljece |date=17. ožujka 2013. }}, intervju V. Pusić "Dubrovačkom vjesniku" od 29.10.2014. kod službih stranica MVEP, pristupljeno 15.11.2014. god.</ref><ref>[http://www.mvep.hr/en/news-and-announcements/un-lgbt-core-group-(of-which-croatia-is-a-member)-to-host-lgbt-event-celebrating,11324.html "NEW YORK, 05 December 2013: UN LGBT Core-Group (of which Croatia is a member) to host LGBT event celebrating sport on International Human Rights Day 2013."], službene stranice Veleposlanstva RH u Turskoj, pristupljeno 15.11.2014.</ref>

U ožujku 2012. godine za predsjednika HNS-a na 11. Izbornom saboru stranke ponovno je izabran Radimir Čačić, dok su za potpredsjednike stranke izabrani Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak. Na 12. Izbornom saboru 23. ožujka 2013. za predsjednicu Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata izabrana je Vesna Pusić. Specifičnost HNS-a, na koju je stranka ponosno ukazivala, je da su sva tri predsjednika (Savka Dabčević, Radimir Čačić i Vesna Pusić) blisko i prijateljski surađivala dajući si međusobnu podršku u izgradnji stranke, ali i usmjeravanju hrvatske politike ka vrijednostima koje su kao pojedinci i stranka željeli ugraditi u vlastitu zemlju. To se u znatnoj mjeri promijenilo u siječnju 2014. godine, kada je Radimir Čačić – jedan od osnivača i bivši predsjednik stranke – izbačen iz stranke odlukom Predsjedništva HNS-a, uz obrazloženje da njegove političke aktivnosti štete stranci. Radimir Čačić postao je predsjednikom nove stranke nazvane [[Narodna stranka – Reformisti]] koja je na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|hrvatskim parlamentarnim izborima 2016.]] osvojila jedan mandat.

HNS danas ima više od 45 tisuća članova (stanje 2012. god.), organizacije u svim županijama i 496 podružnica u gradovima i općinama. 

U stranci djeluje i više od 20 interesnih odbora u kojima članovi, u skladu s vlastitim znanjima i interesima, sudjeluju u formiranju stranačkih programa. Posebno aktivni su [[Mladi HNS-a]] te Ženska inicijativa. 2005. godine osnovana je HNS-ova Politička akademija u kojoj su se dosad obrazovale tisuće članova. Stranka od 2004. godine dodjeljuje nagradu za najboljeg aktivista ili aktivisticu nazvanu po [[Krešimir Džeba|Krešimiru Džebi]], jednom od osnivača HNS-a i aktivnom sudioniku u izgradnji kulture kvalitetnog i odgovornog promišljanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti, na koju se baštinu HNS i nadalje poziva.

Nakon što je HNS odlučio u lipnju [[2017.]] godine poduprijeti nestabilnu većinu [[HDZ]]-a, mnogi su članovi dobrovoljno izašli iz stranke (među njima i četvero zastupnika u Saboru), te se na čelu sa zastupnicom u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[Anka Mrak Taritaš|Ankom Mrak Taritaš]] utemeljili novu stranku [[Građansko-liberalni savez]] (GLAS).

== Izborni rezultati ==

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Hrvatski sabor]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika<br>u saboru
! Promjena 
! Dio Vlade?
|-
! colspan="2" |(cijela koalicija)
! colspan="3" |(samo HNS)
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]]
| 
| 176.214
| 6,69
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|6|151|hex=#FECE68}}</center>
| {{Rast}} 6
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]]
| [[HSS]]-[[IDS]]–[[HKDU]]–[[SBHS]]
| 441.390
| 18,26
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|151|hex=#FECE68}}</center>
| {{Pad}} 4
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|2000.]]
| [[HSS]]-[[IDS]]-[[LS]]-[[ASH]]
| 432.527
| 14,70
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|151|hex=#FECE68}}</center>
| {{Nema promjena}}
| {{Da|Vlada}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|2003.]]
| 
| 198.781
| 8,02
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|152|hex=#FECE68}}</center>
| {{Rast}} 8
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|2007.]]
| 
| 168.440
| 6,80
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|7|153|hex=#FECE68}}</center>
| {{Pad}} 3
| {{Ne|Oporba}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|2011.]]
| [[Kukuriku koalicija]]
| 958,318
| 40.72
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|14|151|hex=#FECE68}}</center>
| {{Rast}} 7
| {{Da|Vlada}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|2015.]]
| [[Kukuriku koalicija|Hrvatska raste]]
| 742,909
| 33.38
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|9|151|hex=#FECE68}}</center>
| {{Pad}} 5
| {{Ne|Oporba}}
|-
! rowspan="2" |[[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|2016]].
| rowspan="2" |[[Kukuriku koalicija|Narodna koalicija]]
| rowspan="2" |636,964
| rowspan="2" | 33.47
| rowspan="2" |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|9|151|hex=#FECE68}}</center>
| rowspan="2" |{{Nema promjena}} 
| {{Ne|Oporba}} (2016. – 2017.)
|-
| {{Da|Vlada}} (2017. – 2020.)
|- 
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| 
| 21.725
| 1,30
| <center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151|hex=#FECE68}}</center>
| {{Pad}} 8
| {{Da/Ne|Potpora vladi}}
|-
![[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|2024.]]
|[[HDZ]]-[[HSLS]]-[[Hrvatska demokršćanska stranka|HDS]]-[[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]]
|729 864
|34,42
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151|hex=#FECE68}}</center>
|{{Nema promjena}} 1
| {{Da/Ne|Potpora vladi}}
|}

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj|Predsjednički izbori]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |Kandidat
! colspan="2" | Prvi krug
! colspan="2" |Drugi krug
! rowspan="2" | Rezultat 
|-
!Broj glasova
!'''%'''
!Broj glasova
!'''%'''
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|1992.]]
|[[Savka Dabčević-Kučar]]
|161,242
|6.14 (#3)
| colspan="2" |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|1997.]]
|[[Vlado Gotovac]]
|382,630
|17.56 (#3)
| colspan="2" |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|2000.]]
|[[Stjepan Mesić]]
|1,100,671
|41.11% (#1)
|1,433,372
|56.01% (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2005.|2005.]]
|[[Stjepan Mesić]]
|1,089,398
|48.92% (#1)
|1,454,451
|65.93% (#1)
|{{Da|Pobjeda}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2009.|2010.]]
|[[Vesna Pusić]]
|143,190
|7.25 (#5)
| colspan="2" |
|{{Ne|Poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|2015.]]
|[[Ivo Josipović]]
|687,678
|38.46 (#1)
|1,082,436
|49.26 (#2)
|{{Ne|Poraz}}
|}

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+ [[Europski parlament]]
! rowspan="2" | Izbori
! rowspan="2" |U koaliciji sa
! Broj birača
! % 	
! Broj zastupnika<br>u EP-u
! Promjena 
|-
! colspan="2" |(cijela koalicija)
! colspan="2" |(samo HNS)
|-
![[Izbori za Europski parlament 2013.|2013.]]
|[[Kukuriku koalicija]]
|237,778
|32.07
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#FECE68}}</center>
| {{Nema promjena}}
|-
![[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|2014.]]
|[[Kukuriku koalicija]]
|275,904
|29.93
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|11|hex=#FECE68}}</center>
| {{Rast}}1
|-
![[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|2019.]]
|
|27,958
|2.60
|<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#FECE68}}</center>
| {{Pad}}1
|}

DIP<ref>{{Citiranje časopisa |title=Arhiva izbora Republike Hrvatske |url=https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/home |accessdate=2020-12-06}}</ref>

== Tijela stranke ==
*'''Sabor HNS-a''' – najviše programsko, statutarno i izborno tijelo HNS-a
*'''Središnji odbor HNS-a''' – najviše političko i programsko tijelo HNS-a
*'''Predsjedništvo HNS-a''' – najviše izvršno-političko tijelo

*'''Predsjednik (predsjednica)''' – rukovodi, predstavlja i zastupa HNS, izvršava i provodi odluke nadležnih tijela HNS-a te odlučuje o tekućim poslovima vezanim uz neposredno upravljanje Strankom.
*'''Potpredsjednici'''  – HNS ima dvoje potpredsjednika koje bira Sabor HNS-a
*'''Glavni tajnik''' – bira ga Središnji odbor HNS-a na prijedlog predsjednika 
*'''Nadzorni odbor''' – ocjenjuje jesu li odluke i rad tijela i dužnosnika u suglasnosti sa zakonima i drugim propisima RH te da li se sredstvima Stranke raspolaže zakonito, uredno i namjenski.

== Struktura stranke ==

Hrvatska narodna stranka je organizirana prema teritorijalnom načelu te takvu organizaciju čine:
*'''Regionalni savez''' – povezuje županijske organizacije HNS-a sukladno zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, kulturološkim i drugim tradicionalnim osobitostima hrvatskih regija
#Središnje-hrvatski regionalni savez
#Dalmatinski regionalni savez
#Istarsko-primorsko-goransko-ličko-senjski regionalni savez
#Sjeverozapadno-hrvatski regionalni savez
#Slavonsko-baranjski regionalni savez
*'''Županijska organizacija''' – ustrojava se na području županije; HNS ima 21 županijsku organizaciju
*'''Podružnica''' – temeljna organizacijska jedinica HNS-a koja se osniva za područje općine ili grada
*'''Ogranak''' – osniva se na području mjesne samouprave ili općine u kojoj nema podružnice

== Vidi još ==
* [[LIBRA]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hns.hr Službene stranice stranke]
* [http://www.facebook.com/hns.hr Stranica stranke na Facebooku]


{{Stranke 11. saziva Sabora}}
{{Stranke 10. saziva Sabora}}
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]
[[Kategorija:HNS-LD| ]]