Hrvatski domobran (organizacija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zemljovid Banovine hrvatske na naslovnici novina Hrvatski Domobran, glasila hrvatskih iseljenika iz Argentine, u kojima se odbacuju Sporazum Cvetković-Maček i dogovorene granice kao izdaja.

Hrvatski Domobran bila je politička organizacija koja je zagovarala nezavisnost Hrvatske od Kraljevine Jugoslavije, a kasnije se povezala s ustašama.[1]

Udruga je proizašla iz Saveza hrvatske pravaške republikanske omladine (SHPRO) u Zagrebu 1. studenoga 1928. godine.[2] Prema statutu svrha joj je bila "da razvija tjelesno i duševno zdravlje svojih članova", a imala je biti organizacijom "sveopćeg hrvatskog narodnog pokreta".[2] Glasilo Hrvatski Domobran počelo je izlaziti u studenom iste godine umjesto dotadašnjeg lista SHPRO-a Starčević. Planirano je da se pod krinkom javne organizacije potajno osnivaju i uvježbavaju skupine/postrojbe revolucionarne hrvatske mladeži.[2] U početku su nosili plave košulje, ali se od toga odustalo zbog konspirativnosti.[2] Organizacija je bila pokušaj okupljanja cjelokupne nacionalne hrvatske mladeži od strane pravaškog vodstva, odnosno mladih iz HSS-a, Hrvatske federalističke seljačke stranke i HSP-a.[2]

Članovi udruge sudjelovali su u krvavim prosvjedima i sukobima s policijom i žandarima u prosincu 1928. godine u Zagrebu.[3] Nakon uspostave šestosiječanjske diktature organizacija je zabranjena i raspuštena te je ponovno utemeljena kao emigrantska organizacija 1933. godine u Buenos Airesu.[4] Osnovan je i ogranak u SAD-u kako bi se pridobili emigranti za Ustaški pokret.[5] I sam ustaški pokret se u ranim fazama nazivao ustaško-domobranskim pokretom.[6]

Glasila[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Peter Kivisto. The Ethnic enigma: the salience of ethnicity for European-origin groups. Cranbury, New Jersey, US; London, England, UK; Mississauga, Ontario, Canada: Associated University Presses, 1989. Pp. 107.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Mladen Kaldana (srpanj/kolovoz 2012.). U povodu 150. obljetnice Stranke prava i 115. obljetnice smrti oca domovine dr. Ante Starčevića: kronologija pravaštva (XVI.). Politički zatvorenik, 244/245, Arhivirano iz izvornika 2. srpnja 2013., preuzeto 23. ožujka 2019.
  3. Sabrina P. Ramet. The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005. Bloomington, Indiana, US: Indiana University Press, 2006. Pp. 82.
  4. Ivan Čizmić, Ivan Miletić, George J. Prpic. From the Adriatic to Lake Erie: a history of Croatians in Greater Cleveland. American Croatian Lodge, Inc. "Cardinal Stepinac", 2000. Pp. 427.
  5. Peter Kivisto. The Ethnic enigma: the salience of ethnicity for European-origin groups. Cranbury, New Jersey, US; London, England, UK; Mississauga, Ontario, Canada: Associated University Presses, 1989. Pp. 107.
  6. Mario Jareb, Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. Zagreb, Hrvatski institut za povijest - Školska knjiga, 2006.