Immanuel Wallerstein

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Immanuel Wallerstein

Immanuel Maurice Wallerstein (New York, 28. rujna 1930.) je američki sociolog i povjesničar, poznat po zagovaranju teorije svjetskih sustava, modificirane inačice marksističke verzije tvz. dependence theory koja iznosi tezu o hijerarhijskom ustroju svjetskog sistema.

Iz životopisa[uredi VE | uredi]

Još kao tinejdžer se počinje zanimati za zbivanja na svjetskoj političkoj sceni, posebice za antikolonijalistički pokret u Indiji. Studira na Columbia (1951.-1959.) i Oxford (1955-6) sveučilištima, a 1959. stječe doktorat iz filozofije. Kao istaknuti profesor sociologije predaje na sveučilištima u Americi, Kanadi i Engleskoj, te kao gost predavač diljem svijeta. Također vrši funkciju ravnatelja Fernand Braudel Centra za Istraživanje Ekonomije, Historijskih Sistema i Civilizacija, 4 godine je bio predsjednik Međunarodnog Sociološkog Društva (1994-1998), te dvije godine na čelu Gulbenkian Povjerenstva za Restrukturiranje Društvenih Znanosti (1993-1995). Nagrađivan je mnogim počasnim titulama, a 2003. prima nagradu od Američkog Sociološkog Udruženja.

Teorijska polazišta[uredi VE | uredi]

Wallerstein se bavi historijskom analizom globalne kapitalističke ekonomije na makro-nivou. Zanima ga povijesni razvoj modernog društvenog sistema, današnja kriza svjetskog gospodarstva, te strukture znanja. Tvorac je, te jedan od najistaknutijih predstavnika teorije svjetskih sustava koju prvi puta detaljno obrazlaže 1974. u svojoj knjizi Suvremeni svjetski sistem. Najznačajniji utjecaji na formiranje spomenutog tumačenja društveno-političke zbilje imali su Marx, Fernand Braudel i Frankova teorija zavisnosti.

Problem vidi u modernom svjetskom sistemu koji se počinje oblikovati u 16. stoljeću u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi. Karakteristika takvog poretka je različita pozicija razvijenih i zemalja Trećega svijeta na međunarodnom tržištu, te time ujedno i siromaštvo i slab gospodarski razvoj dotičnih dijelova svijeta.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]