Ivan August Kaznačić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ivan August Kaznačić (Giovanni Agosto Casnacich) (Dubrovnik, 26. travnja 1817.[1] − Dubrovnik, 13. veljače 1883.)[2] je bio hrvatski liječnik, književnik, kulturni djelatnik, hrvatski preporoditelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Dubrovniku 1817. godine. Školu je pohađao u rodnom Dubrovniku i u Zadru. U Beči i Padovi studirao je medicinu. Po završetku studija vratio se je u Dubrovnik gdje je bio liječnik. Bio je ravnateljem dubrovačke bolnice dva desetljeća, sve do smrti. Naslijedio ga je dr Emanuel Luxardo.[2]

Osim u medicini, djelovao je na kulturnom i hrvatskom preporodnom polju. Bio je istraživač književne povijesti, bibliograf, arhivist, književni kritičar, publicist, esejist, pisac književnopovijesnih osvrta, pjesama. Objavljivao je usmenu književnost.

Uređivao je hrvatske preporodne listove Zoru dalmatinsku[3] i Srđ. Pisao je za književni godišnjak Dubrovnik, cvijet narodnog jedinstva, Slovincu i La Favilli iz Trsta. Katalogizirao je hrvatske rukopise knjižnice samostana Male braće u Dubrovniku.

Preveo je na talijanski hrvatsku gramatiku Vjekoslava Babukića.

Obitelj[uredi VE | uredi]

Sin je hrvatskog preporoditelja i pjesnika Antuna Kaznačića (1784. - 1874.) i sinovac pomorskog kapetana, crtača zemljovida i konzula Dubrovačke Republike u Genovi i Carigradu prije Napoleona, Ivana Antuna Kaznačića (1758. - 1850.).[1]

Djela o njemu[uredi VE | uredi]

  • Stanislava Stojan: Ivan August Kaznačić: knjizževnik i kulturni djelatnik, Dubrovnik : Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • [arhiva.dubrovnik-festival.hr/lgs.axd?t=16&id=94185 Studentski teatar Lero, Dubrovnik. Davor Mojaš: Ljepirice], Dubrovačke ljetne igre, kolovoz 2011., str. 4.-5.
  1. 1,0 1,1 Dominique Kirchneer Reill:Nationalists Who Feared the Nation: Adriatic Multi-Nationalism in Habsburg Dalmatia, Trieste and Venice, Stanford University Press, 2012., ISBN 9780804774468, Google Knjige, str. 129.
  2. 2,0 2,1 Ivo Marinović: Reminiscencije na doktora Emanuela Luxarda (1848.–1905.) i obitelj Mihe Klaića (1829.–1896.), Acta med-hist Adriat 2008;6(1), str. 109., 112.
  3. Šime Batović (ur.), Zora dalmatinska (1844-1849) - zbornik radova sa znanstvenog skupa „150. obljetnica Zore dalmatinske“ održanog u Zadru 13.-15. listopada 1994., Matica hrvatska Zadar, Zadar 1995.
  4. Ivan August Kaznačić: književnik i kulturni djelatnik, Worldcat.org

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]