Izlučivanje iz zbirke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Muzejski djelatnik pregledava predmet.

Izlučivanje iz zbirke je postupak kojim se neki muzejski predmet trajno uklanja iz muzejske zbirke.[1] Ovaj je postupak praktičan i konstruktivni alat,koji ako se promišljeno koristi podupire dugoročnu opstojnost zbirke te pomaže muzeju da sređenije i promišljenije upravlja zbirkama, a kako bi isti što bolje ispunjavao svoju misiju i kvalitetnije i osmišljenije služio zajednici.

Preduvjeti izlučivanja iz zbirke[uredi VE | uredi]

Sam se postupak provodi u nekoliko nezaobilaznih i temeljito definiranih koraka, i mora biti usklađen sa politikom akvizicije predmeta.

Postupak[uredi VE | uredi]

Svaki muzej treba ustanoviti vlastiti proces izlučivanja iz zbirke,sukladno svojo organizacijskoj strukturi.Kustos izrađuje dokument kojim objašnjava zbog čega se kao riješenje u slučaju pojedinog predmeta treba razmotriti i izlučivanje iz zbirke.Potom se ova dokumentacija dostavlja ravnatelju muzeja koji potom zajedno sa upravnim vijećem donosi ili ne donosi odluku o izlučivanju predmeta iz muzejske zbirke. .[2][3]

Kriteriji za izlučivanje[uredi VE | uredi]

Više je razloga zbog kojih treba razmotriti treba li ili ne neki predmet izlučiti iz zbirke.[1]

  • Djelo više nije usklađeno sa politikom prikupljanja odnosno misijom muzeja.
  • Djelo je loše kvalitete i nema ga smisla izlagati odnosno proučavati.
  • Fizičko stanje djela je loše i konzerviranje restauriranje spomenutog nije isplativo niti smisleno.
  • Muzej nije u stanju primjereno brinuti za djelo.
  • Djelo je prodano, kako bi muzej poboljšao kvalitetu svoje zbirke.
  • Kod autentifikacije ili atribucije ustanovljeno je da je djelo falsifikat,te je objekt stoga postao bezvrijedan.
  • Djelo je duplikat ili replika.
  • Djelo je ilegalno uvezeno ili se radi o ukradenoj umjetnini,odnosno stečeno je kao ratni plijen.

Faze izlučivanja[uredi VE | uredi]

  • Verifikacija legalnog statusa - provjera da li postoje bilo kakove legalne zapreke izlučivanju iz zbirke
    • Ustanovljenje čistog i jasnog vlasničkog statusa
    • Provjera da li postoje Ograničenja postavljena od darovatelja.
      • Vidi UNESCO Convention on the Means of Prohibiting and Preventing the Illicit Import, Export, and Transfer of Ownership of Cultural Property and AAM Statement on the "Standards Regarding the Unlawful Appropriation of Objects During the Nazi Era"[1]
  • Fizički pregled odnosno procjena stanja djela od strane konzervatora restauratora.
  • Procjena vrijednosti,najbolje od nekoliko eksperata
  • Direktor i ili upravno vijeće donose konačnu odluku nakon temeljite provjere dokumentacije
  • Obavezno obavješatvanje darovatelja o izlučenju

Uklanjanje iz zbirke[uredi VE | uredi]

Određujemo ga kao prijenos vlasništva sa muzeja na drugu pravnu osobu.Sam proces izlučivanja i uklanjanja iz zbirke dakako mora biti temeljito dokumentiran . Proces izlučivanja kompletira se na jedan od sljedećih načina

  • Donacijom predmeta drugom muzeju,ili nekoj drugoj ustanovi
    Antonio Molinari - Adam i Eva, Primjer djela izlučenog iz zbirke: Slika Izlučena iz zbirke Pennsylvania Academy of the Fine Arts, Philadelphia, Pennsylvania 1988 i kupljena od strane Ball State University Museum of Art, Muncie, Indiana 1989.
  • Zamjena za drugi objekt,između muzeja ili druge neprofitne institucije
  • Fizičko uništenje djela odnosno predmeta
  • Repatrijacija - vraćanje djela prvotnom vlasniku,odnosno na mjesto gdje je izvorno stajalo
  • Vraćanje djela darovatelju
    Aukcija u poznatoj aukcijskoj kući Christie's
  • Prodaja na javnoj dražbi.

Izlučivanje iz zbirke i etika muzejske struke[uredi VE | uredi]

Više je muzejskih udruga koje su definirale etička ograničenja vezana uz izlučivanje iz zbirki.Dva su temeljna etička pitanja vezana uz ovu problematiku,zabrana prodaje ili prijenosa vlasništva muzejskim zaposlenicima ili članovima upravnog vijeća,odnosno njihovim srodnicima,te potreba ograničenja vezanih za stjecanje materijalne koristi od prodaje ili aukcije. .[4]

Prvi od ovih etičkih problema je prilično direktan i neposredan,dok je drugi na vidjelo izašao nakon borbe za financijsko osiguranje poslovanja nekih muzeja suočenih sa nestašicom sredstava.

Sukladno američkoj AAMD (The Association of Art Museum Directors): "Sredstva stečena prodajom izlučenih predmeta mogu se koristiti samo i jedino za nove akvizicije,sukladno politici popunjavanja zbirki."[1]

Nadalje po AAM (the American Association of Museums): "Sredstva stečena kroz izlučivanje i prodaju mogu biti korištena samo za nabavku novih predmeta odnosno brigu za zbirke."[5]

Prema navodima AASLH (the American Association for State and Local History): "Iz zbirke se ne mogu izlučiti ili ukloniti predmeti ni u kom slučaju osim ako se sredstva dobivena ovim postupkom ne namjeravaju koristiti za brigu o zbirkama odnosno nabavku novih predmeta."[6]

Po ICOM (the International Council of Museums): Materijalna dobit stečena izlučivanjem ili uklanjanjem predmeta iz zbirki može biti korištena isključivo i jedino u svrhu nabavke novih predmeta.[7]

Kritički pogled na izlučivanje predmeta iz muzejskih zbirki[uredi VE | uredi]

Izlučivanje se smatra za kontroverznu temu i aktivnost,te na nju različito gledaju umjetnici i javnost.[8] Neki poput Donn Zaretsky-og ,autora The Art Law Blog smatraju ovaj postupak zloporabom "javnog povjerenja" te tvrde da pravila vezana za izlučivanje treba u cjelosti izbaciti.[9] Drugi,kao Susan Taylor, ravnateljica New Orleans Museum of Art i predsjednica AAMD,smatra da dobit od prodaje predmeta izlučenih iz fundusa muzeja može biti korištena isključivo za nabavku novih djela'.[10]

Izlučivanju iz zbirki u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Tekst postavljen na web od strane Muzejskog dokumentacijskog centra ,jednim dijelom spominje i izlučivanje iz zbirke :

"Izlučivanje muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije postupak je trajnog otpisa muzejskih predmeta ili muzejske dokumentacije iz muzejskog fundusa.

Načini i razlozi izlučivanja muzejskog predmeta i muzejske dokumentacije jesu otpis zbog uništenosti,razmjena predmeta s drugim muzejom, pravnom ili fizičkom osobom i prodaja predmeta drugom muzeju, pravnoj ili fizičkoj osobi zbog nepodudarnosti s poslanjem muzeja.

Prijedlog za izlučivanje muzejske građe i muzejske dokumentacije donosi stručno vijeće muzeja na temelju obrazloženja u pisanom obliku koje daje stručna osoba s područja za koje se predmet izlučuje, uz suglasnost upravnog vijeća muzeja. Razloge izlučivanja muzej mora iscrpno obrazložiti i dokumentirati te za to tražiti odobrenje Hrvatskoga muzejskog vijeća. "[11]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Malaro, M. and I.P. DeAngelis (2012). A Legal Primer on Managing Museum Collections. Washington D.C.: Smithsonian Institution Press.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Report from the AAMD Task Force on Deaccessioning. 2010. AAMD Policy on Deaccessioning. The Association of American Museum Directors, June 9, 2010. Retrieved from Archived copy Arhivirano s izvorne stranice 3. kolovoza 2014., pristupljeno 1. svibnja 2015. Accessed November 14th 2015.
  2. Buck, Rebecca A. (2010). “3I: Deaccessioning”, Museum Registration Methods, 5, str. 100–107, The AAM Press, American Association of Museums ISBN 978-0-8389-1122-8
  3. National Park Service - Museum Management Program pristupljeno 26. studenoga 2015.
  4. Weil, Stephen E. A Deaccession Reader. Washington, DC: American Association of Museums, 1997.
  5. Code of Ethics for Museums, AAM. Washington DC. 1994, p. 9
  6. A Statement of Professional Ethics, American Association for State and Local History, Nashville, Tennessee, 1992.
  7. Lewis, Geoffrey (siječnja 2003). Deaccessioning and ICOM Code of Ethics for Museums. ICOM News
  8. Pogrebin, Robin. "Museums Draw Scrutiny When They Sell Artworks", objavljeno 26. siječnja 2011. pristupljeno 12. prosinca 2015.
  9. AAMD Rules Need to be Deaccessioned - News - Art in America pristupljeno 12. prosinca 2015.
  10. As Museums Try To Make Ends Meet, 'Deaccession' Is The Art World's Dirty Word pristupljeno 12. prosinca 2015.
  11. http://www.mdc.hr/UserFiles/File/propisi,smjernice,upute/Preporuke%20za%20rad%20u%20muzeju_zadnja%20verzija.pdf