Izravna akcija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kranbesetzung in Dresden durch Robin Wood.jpg

Izravna akcija je naziv za politički motivirano djelovanje pojedinaca, skupina ili, rjeđe, vlasti koje svoje ciljeve nastoji ostvariti izvan institucionalnih kanala ili metoda.

Aktivnosti[uredi VE | uredi]

Izravna akcija uključuje razne nasilne i nenasilne aktivnosti koje za metu imaju pojedince, organizacije ili objekte koje smetaju sudionicima izravne akcije. Nenasilne metode direktne akcije uključuju štrajkove, okupacije radnih mjesta, prosvjedne blokade i ispisivanje grafita. Nasilne metode izravne akcije uključuju sabotaže, vandalizam, fizičke napade i ubojstvo. S druge strane, stvaranje grassroots-organizacija, sudjelovanje na izborima, diplomacija, pregovori i arbitraža ne predstavljaju izravnu akciju. Mnogi od oblika izravne akcije predstavljaju građanski neposluh, a neke - iako ne sve - predstavljaju kaznena djela.

Koncept izravne akcije zadobio je popularnost u 20. stoljeću zahvaljujući retorici Martina Luthera Kinga i Mohandasa Gandhija koji su nenasilnu revolucionarnu izravnu akciju smatrali najboljom metodom postizanja pozitivnih društvenih promjena.

Sudionici izravne akcije najčešće nastoje:

  • spriječiti pojedince, organizacije ili vlast da vrše aktivnosti koje im smetaju;
  • riješe određene društvene probleme koje tradicijske institucije (korporacije, crkve, političke stranke ili sindikati) ne žele ili ne mogu riješiti.

Izravnu akciju najčešće provode pojedinci i pokreti koji nastoje provesti radikalnu društvenu promjenu. Zbog toga se smatra jednim od ključnih načela autonomističkog pokreta, a promiču ga brojni marksistički i anarhistički teoretičari te sindikalistički, anarho-komunistički, insurekcionistički, zeleni anarhistički, marksistički humanistički, anarho-primitivistički i pacifistički pokreti.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Izravna akcija

Mrežna sjedišta[uredi VE | uredi]