Iztaccihuatl
Iztaccihuatl | |
|---|---|
| Planina | |
 Iztaccihuatl | |
| Položaj | |
| Koordinate | 19°10′44″N 98°38′30″W / 19.17889°N 98.64167°W[1] |
| Država | |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 5230 m |
| Geologija | |
| Zadnja erupcija | holocen |
| Vulkanski luk | Transmeksički vulkanski pojas |
| Planinarstvo | |
| Prvi uspon | 1889., James de Salis |
  Iztaccihuatl Iztaccihuatl na zemljovidu Meksika  | |
Iztaccihuatl je neaktivni vulkan u središnjem dijelu Meksika, na granici meksičkih saveznih država Puebla i México.
S nadmorskom visinom od 5230 metara treći je po visini vrh u Meksiku, poslije Orizabe (5636 m) i Popocatépetla (5426 m).
Ime vulkana potječe iz jezika nahuatla i označava bijelu (poput soli) ženu pošto gledajući s istoka ili zapada prema vulkanu, planina sa svoja četiri grebena izgleda kao žena koja spava (4 grebena su glava, grudi, koljena i stopala).
Iztaccihuatlje preko prijevoja Paso de Cortés (na nadmorskoj visini od 3600 m) povezan je s vulkanom Popocatépetl na jugu i dio je transmeksičkog vulkanskog pojasa. Vulkan je od glavnog grada države Ciudad de Méxica udaljen 70-ak km, iz kojega je, za vedrog vremena, vidljiv golim okom.
Iako je prvi zabilježeni uspon na vrh ovog vulkana ostvaren 1889., na temelju arheoloških istraživanja pretpostavlja se da se to dogodilo znatno ranije, u doba vladavine Asteka i drugih pretkolumbovskih civilizacija na ovom prostoru. Na njegovom vrhu nalazi se pojas stalnog snijega i leda i najniža je točka u Meksiku s takvim fizikalnim karakteristikama.
Vulkan se danas nalazi u granicama Nacionalnog parka Izta-Popo-Zoquiapan.[2]
- ↑ Iztaccíhuatl. Global Volcanism Program. Smithsonian Institution. Pristupljeno 22. lipnja 2010.
- ↑ Dirección del Parque Nacional Iztaccíhuatl-Popocatépetl (2008). Comisión Nacional de Áreas Protegidas (ed.):