Jalova (Segedin, Mađarska)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Koordinate: 46°12′19″N 20°06′31″E / 46.2054°N 20.1087°E / 46.2054; 20.1087 Jalova (mađ. Gyálarét) [1] je bivše samostalno selo na samom jugoistoku Mađarske, danas dio grada Segedina.

Površine je 6 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na jugoistoku Mađarske, na zapadnoj obali rijeke Tise, sjeverno od granice sa Srbijom (Vojvodina). Nekoliko kilometara sjeveroistočno je grad Segedin. Istočno je Sirik i nešto dalje Deska, jugoistočno je Sentivan, južno je Đala u Vojvodini (Srbi Jalovu također zovu Đala).

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada segedinskoj mikroregiji u Čongradskoj županiji. Poštanski je broj 6757. [2]

Dijelom je grada Segedina. Jalovu čine sama Jalova koja je upravno unutarnjeg dijela grada, dok su Gyálaréti kiskertek (jalovski vrtovi) i Gyálarétitanyák (jalovska sela) predgrađa (vanjski dio grada).[2]

1973. bila je pripojena Segedinu, zajedno s još nekim naseljima (Đeva, Družma, Segedin, Sirik, Tápé).[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

Venera iz Ludvara.

Područje je naseljeno još u pretpovijesti, a nalazi pripadaju starčevačkoj kulturi.

Prvi se put u izvorima spominje 1411. godine.

Povijesni su zemljovidi zabilježili postojanje riječnog otoka nasred Tise (Insul Siladg, Szilágyi-sziget).[4]

Kod Jalove se odvila bitka kod Jalove 26. ožujka 1849. godine gdje su se sukobile mađarske i srpske snage.[5]]"</ref>

Podjelom Ugarske Trianonskim sporazumom, sjeverni je dio pripao Mađarskoj (Nagyrét, nastao od Fehérparta, Szilágyja i Lúdvára), a južni, s druge strane rijeke, Srbima.

Promet[uredi VE | uredi]

Nekoliko kilometara zapadno od Jalove ide cestovna prometnica br. 5. Željezničko čvorište u Segedinu je sjeveroistočno, željeznička pruga koja povezuje Segedin, Horgoš i Suboticu je nekoliko kilometara zapadno.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

2001. je godine u Jalovi živilo 1123 stanovnika, 140 u Jalovskim vrtovima i 12 u Jalovskom selu.[2]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Živko Mandić: Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005.
  2. 2,0 2,1 2,2 Mađarski statistički ured
  3. Mađarski statistički ured
  4. Izrezak iz vojnog zemljovida
  5. "A tanyák népének emlékezetében még élt a sikeres gyálaréti csata (1849. március 26.), amikor a magyarok a szerbekkel szemben kétórai heves harc után rengeteg fegyvert, társzekeret koboztak el és 30 foglyot is ejtettek. A magyar csapatokat Igmándy Sándor alezredes vezette.
    [1848-49. honvédezredes, előbb cs. kir. főhadnagy volt; a szabadságharc után pedig somogymegyei főszámvevő. Meghalt 1877. július 13. Kaposvárt (Somogym.)
    Péter László, Röszke földje és népe. Szeged 1996. 152. o.