Prijeđi na sadržaj

Jednadžba pravca

Izvor: Wikipedija

O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dviju točaka ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije, a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo.


Jednadžba pravca

[uredi | uredi kôd]

Implicitna jednadžba pravca

[uredi | uredi kôd]

Razmatramo li jednakost oblika

ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x,y koji udovoljavaju jednakosti. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke, grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini, a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca.

Eksplicitna jednadžba pravca

[uredi | uredi kôd]

Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca

u drugi oblik kako slijedi

naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku

gdje a i b ovise o A, B i C na način da je

Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca, odn. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi, odn. ordinati.

Segmentna jednadžba pravca

[uredi | uredi kôd]
Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y.

Preuredimo li sada eksplicitnu jednadžbu pravca

u treći oblik kako slijedi

naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y, odn. x-osi. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u sljedećem obliku

gdje su

Druge oznake

[uredi | uredi kôd]

Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku

gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao

gdje je k koeficijent smjer pravca, a l odsječak na y-osi.

Određenost pravca

[uredi | uredi kôd]

Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvjema zadanim točkama kroz koje pravac prolazi.

Pravac određen točkom i koeficijentom smjera

[uredi | uredi kôd]

Neka je pravac određen točkom i koeficijentom smjera a. Jednadžba pravca se u tom slučaju uobičajeno prikazuje u obliku

.

Pravac određen dvjema točkama

[uredi | uredi kôd]

Pravac je po definiciji određen dvjema točkama koje nisu jednake, a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku

.

Značaj

[uredi | uredi kôd]

Pravac, njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i znanosti. Naime, razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca

i ako definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina, odn. nezavisna varijabla, a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene, tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je

Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije, a u slučaju gdje je funkcija oblika: , funkciju nazivamo i linearnom funkcijom, a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu, odn. razmjernu funkciju oblika

koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti.