Jenisejski zaljev
| Jenisejski zaljev rus. Енисейский залив | |
|---|---|
| Zaljev | |
| Položaj | |
| Koordinate | 72°05′45″N 81°11′06″E / 72.095777°N 81.184995°E |
| Smještaj | Krasnojarski kraj |
| Ocean | Arktički ocean |
| More | Karsko more |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Smrznuto | oko devet mjeseci godišnje (ušće Jeniseja) |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Jenisej |
| Otoci | vidi u tekstu |
  Jenisejski zaljev Jenisejski zaljev na zemljovidu Uralskog saveznog okruga  | |
Jenisejski zaljev (rus. Енисейский залив, Yeniseysky zaliv) velik je i dugačak estuarij kojim Jenisej utječe u Karsko more.
Jenizejski zaljev i njegovi otoci pripadaju Krasnojarskom kraju Ruske Federacije i dio su Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata, najvećeg prirodnog rezervata u Rusiji.
Biološka postaja Willem Barents je polarna postaja smještena sjeveroistočno od zaljeva Meduza, na sjevernom kraju ušća Jeniseja.
Geografija[uredi | uredi kôd]
Jenizejski zaljev nastaje tako što se rijeka proširila na prosječno 50 km do 250 km otprilike u smjeru sjever-jug, između zemljopisne širine 70° 30′ N u području oko naselja Munguy, sjeverno od Dudinke. Cijelo područje donjeg Jeniseja je tmurno i rijetko naseljeno, a naselja su izgrađena na tlu vječnog leda. Nema vegetacije osim mahovine, lišajeva i nešto trave. Obalne vode su staništa beluga kitova.
Najveća dubina Jenizejskog zaljeva je 63 m. Ušće zaljeva se otprilike nalazi na 72° 30′ N, u području otoka Sibirjakov, u Karskom moru.
Otoci[uredi | uredi kôd]
- Jenisej ima neke zaravnjene, niske otoke na svom južnom kraju, Brehovski otoci. Nalaze se na mjestu gdje se rijeka ulijeva u ušće. Jezera i močvare okružuju ovo područje, koje ima mnogo rukavaca kroz koje manje rijeke tundre teku preko močvara u slijev Jeniseja.[1]
- Dalje prema sjeveru Jenisej se širi i postaje čisto prostranstvo. Voda u ovom trenutku postaje boćata. Postoje tri mala otoka smještena gotovo u sredini zaljeva, Boljšoj Korsakovski otoci (ostrova Bolʹšoj Korsakovskij). Najveća je dugačka 4 km i široka 1,2 km. 72°17′N 81°01′E / 72.283°N 81.017°E. Otok Burnij nalazi se točno u sredini zaljeva. Čaišnij je najbliži obali.
- Krestovski ili Krestovski otoknalazi se daljnjih 9 km na SSZ, blizu istočne obale Jenizejskog zaljeva. Dug je 7,5 km i širok 1,8 km.72°24′N 80°47′E / 72.400°N 80.783°E. Ovaj otok je dobio ime po ruskom piscu Vsevolodu Krestovskom (1840.–1895.).
Klima[uredi | uredi kôd]
Vremenski obrazac u ovom pustom području je težak, s dugim i ljutim zimama i čestim mećavama i olujama. Ušće Jeniseja zaleđeno je oko devet mjeseci u godini, a čak ni ljeti nikad se potpuno ne oslobodi santi leda. Tijekom zime plovne putove drže otvorenima ledolomci.
Daljnje čitanje[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (rus.) Otoci u Jenizejskom zaljevu