Jezgrina ovojnica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Shematski prikaz isječka jezgre ljudske stanice

Jezgrina ovojnica je dvostruka membrana koja se sastoji od lipidnog dvosloja i koja okružuje jezgricu eukariotskih stanica, ograđujući genski materijal u jezgrici od citoplazmatskog prostora. U nju su dodane mnoge jezgrine pore, male rupice koje olakšavaju i reguliraju izmjenu tvari između jezgre i citoplazme. Za kontrolirani promet molekula zadužen je proteinski prsten anulus.[1]

Ovojnica se sastoji od dvaju lipidnih dvosloja. Prvi je unutarnja jezgrina, a drugi je vanjska jezgrina ovojnica. Prostor između ovojnica nazivamo perinuklearni prostor, prostor koji je kontiguozan s lumenom (unutarnjošću) endoplazmatskog retikuluma.[2] Obično je širok 20 - 40 nm.[3]

Na mjestima gdje su jezgrine pore spajaju se vanjska i unutarnja jezgrina ovojnica.[4]

Postojanje jezgrine ovojnice je jedna od osnovnih razlika između prokariotskih i eukariotskih organizama, budući da samo eukariotski organizmi imaju jezgru ograđenu jezgrinom ovojnicom.

Referencije[uredi VE | uredi]

  1. jezgra, stanična. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 20. studenoga 2014.
  2. jezgra, stanična. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristupljeno 20. studenoga 2014.
  3. Perinuclear space. Dictionary. Biology Online pristupljeno 7. prosinca 2012.
  4. Stanična jezgra, Veterinarski fakultet

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]