Joško Kovačić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Joško Kovačić (1955.2019.), hrvatski zavičajni povjesničar. Stekao je veliki ugled dugogodišnjim istraživanjem hvarske povijesti i kulture. Uvrštava ga se u trojac velikih znanstvenika iz grada Hvara s Grgom Novakom, Nikom Dubokovićem.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Rodio se je 1955. godine. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijiom Razvoj grada i luke Hvara kao vojnog i pomorskog središta(2010., kod mentora Stanislava Piplovića, Poslijediplomski studij Povijest hrvatskog pomorstva[2], obradivši osobito u radu kasnoantičke i srednjovjekovne gradske zidine, Kaštil-Forticu iz 14. st., utvrde iz 19. st., obale, pristane i škvere iz 14. st., ključne objekte poput Arsenala i Fontika, pitanje javnoga zdravstva, s ubožnicama i bolnicama, te crkve i ine sakralne sadržaje u svezi s tom temom. Govorio je, čitao i pisao nekoliko jezika, među njima latinski. Znao se služiti starinski šćavetom kojim obiluju hvarska vrela. Poznat u zajednici davatelja krvi. Radio je u Državnom arhivu u Splitu od 2003. godine. Istražio je desetke metara arhiva na Hvaru, u Splitu, Zadru, Beču. Znanstveni interes bile su mu teme iz povijesti, kulture, crkvene povijesti. Umro je prije odlaska u mirovinu. Radio je kao viši arhivist i voditelj Odjela sabirnog arhivskog centra u Hvaru.[1]

Znanstveni časopisi u kojima je objavio članke su: Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Mogućnosti, Služba Božja, Croatica Christiana periodica, Prilozi povijesti otoka Hvara, Kulturna baština, Periodični izvještaj Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara , Čakavska rič, Glasnik Društva bibliotekara Split, zatim zbornici radova Hvarsko kazalište, Kaštelanski zbornik.[3]

Napisao je knjige Franjevački samostan i crkva u Hvaru (prevedena na tal., eng., slo., nje.), Iz hvarske kulturne baštine : o 300. obljetnici prijenosa slike Gospe Karmelske na sadašnji oltar u Katedrali : 1686-1986 , Župa Grablje na Hvaru, Župa Supetar na Braču. Preveo je djelove više knjiga i dr.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Mirko Crnčević: Hvar tuguje za velikim znanstvenikom i humanistom: 'Otišao je tiho, baš onako kako je i živio. Joško, puno Ti hvala za sve što si učinio za Tvoj najdraži škoj i njegove ljude!' Slobodna Dalmacija. 17. svibnja 2019. Pristupljeno 14. srpnja 2020.
  2. (NSK)
  3. 3,0 3,1 Pretraga autora Kovačić, JoškoInačica izvorne stranice arhivirana 5. listopada 2019. Katalog NSK. Pristupljeno 14. srpnja 2020.