Vidi kôd stranice Johann Wolfgang von Goethe

{{Književnik |
Ime =  Johann Wolfgang von Goethe|
boja =#B0C4DE |
slika = Goethe (Stieler 1828).jpg|
opis slike = Joseph Karl Stieler: Johann Wolfgang von Goethe; ulje na platnu  (1828.) |
rođenje = [[28. kolovoza]] [[1749.]],<br>[[Frankfurt na Majni]], [[Slobodni Grad Frankfurt|Slobodni Carski Grad Frankfurt]], [[Sveto Rimsko Carstvo]]|
smrt = [[22. ožujka]] [[1832.]],<br>[[Weimar]], [[Saska-Weimar-Eisenach]], [[Njemački savez]]|
period = [[klasicizam]] i [[romantizam]]|
djela = ''[[Patnje mladog Werthera]]''<br>''[[Goetheov Faust|Faust]]'' |
potpis =Goethe Signature.svg }}

{{Audio|De-Johann Wolfgang von Goethe.ogg|'''Johann Wolfgang von Goethe'''}} ([[Frankfurt na Majni]], [[28. kolovoza]] [[1749.]] – [[Weimar]], [[22. ožujka]] [[1832.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.

Rođen je u Frankfurtu na Majni, a njegovi roditelji bili su Johann Caspar Goethe, bogati trgovac i pravnik, i Katharina Elisabeth Textor, kćerka gradonačelnika Frankfurta. Goethe je bio drugi od šestero djece.

Studirao je [[pravo]] najprije na sveučilištu u [[Leipzig]]u, a potom i u [[Strasbourg]]u. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a [[1780.]] slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.

Putuje po [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], bavi se znanstvenim studijama, te se druži s [[Johann Gottfried Herder|Herderom]] i [[Friedrich Schiller|Schillerom]]. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost [[rokoko]]a, pučka poezija različitih naroda, široko područje [[povijest]]i, [[teologija|teologije]], [[Filozofija|filozofije]], teorije [[umjetnost]]i i [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]]. Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom [[Patnje mladog Werthera|''Patnje mladog Werthera'']], jer je u tom djelu srušio sve primjere [[Klasicizam|klasicizma]] koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti.
Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj [[lirika|lirike]], [[drama|drame]], [[ep]]a, [[roman]]a, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog [[humanizam|humanizma]].

==Manje poznate zanimljivosti==
Nakon što je [[1775.|1775]]. imenovan tajnim savjetnikom u [[Weimar]]u postavljen mu je kao zadatak obnova [[rudnik]]a bakrenog škriljca ''Ilmenau''. Sam Goethe ovo razdoblje svoga života označava '''''rudarskom epoho''m'''. Prihvatio se posla s velikim poletom. Čestim obilaskom rudnika stvorio je prve zaključke o ekonomskoj strani [[Mineralne sirovine|rude]]. Na novoj dužnosti se dobro snalazi, upoznaje se s tada poznatim rudarskim stručnjacima i uskoro prihvaća rudarsku terminologiju. Obnova i rad u rudniku ''Ilmenau'' ometan je nizom poteškoća – tehničke i financijske prirode. Goethe se ne da pokolebati. Daje nove prijedloge o jamskom radu, [[Oplemenjivanje mineralnih sirovina|oplemenjivanju]] i topionici rude.<br>
Dana 23. X. [[1796.|1796]]. dolazi do većeg zarušavanja u rovu ''Martinroeder'' uslijed kojega je onesposobljen sustav odvodnjavanja, a i cijeli pogon. Goethe sam ulazi u rov i odlučuje o potrebnim mjerama i izrađuje skicu zaruška. Nakon ove neprilike obujam radova je znatno smanjen. No iako je to za njega bio udarac, on u svom [[ep]]u ''Ilmenau'' s nadom kaže: ''Ni uže ni posuda neće u duljem miru stajati iznad urušenog okna''. No, [[1804.|1804]]. rudnik je definitivno zatvoren.

U književnim djelima često opisuje rudarski život. U ''Lutanjima Wilhelma Meistera'' zorno opisuje prizore iz rudarskog života. Opisuje rudara Jarna kao čovjeka ozbiljnog, svjesnog odgovornosti, punog znanja i iskustva. [[Rudar]] Jarno kaže jednom: ''„[[Rudnik]] je nijemi učitelj i stvara šutljive učenike.”''

Imao je lijepu zbirku [[mineral]]a koju je nastojao nadopunjavati.
Po Goetheu je nazvan mineral [[getit]] ili goethit koji je modifikacija prirodnog željezo-hidroksida FeO(OH). Pojavljuje se u rudnicima [[Željezna ruda|željezne rude]] te kao primjesa [[boksit]]a.

== Djela ==
* ''[[Patnje mladog Werthera]]'' ([[1774.]])
* ''[[Goetheov Faust|Faust]]''
* ''[[Ifigenija na Tauridi]]'' (1779.) 
* ''Tasso'' ([[1789.]])
* ''Rimske elegije'' ([[1795.]])
* ''Naukovanje Wilhelma Meistera'' ([[1821.]])
* ''Srodne duše''
* ''Pjesništvo i zbilja''
* ''Nauk o bojama'' ([[1810.]])
* ''Putovanja po Italiji''

==Izvori==

* Vladimir Abramović: ''Rudarsko-geološko-naftni zbornik'', Vol. 5., Zagreb. 1993.
{{Književnici prosvjetiteljstva i klasicizma}}
{{Književnici romantizma}}

{{Mrva-biog-knjiž-njemačka}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat}}{{GLAVNIRASPORED:Goethe, Johann Wolfgang von}}
[[Kategorija:Njemački književnici]]
[[Kategorija:Njemački masoni]]
[[Kategorija:Romantičarski književnici]]