Josip Nagy

Izvor: Wikipedija

Josip Nagy (Pag, 10. veljače 1884.Zagreb, 28. siječnja 1981.), hrvatski povjesničar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Osnovno školstvo Josip Nagy stiče u Pagu i Zadru, a maturira u Splitu.[1] Studij slavistike i povijesti upisao je u Grazu a potom prešao između 1902. i 1903. u Beču, gdje je 1906. doktorirao tezom o F. M. Appendiniju kao povjesničaru i filologu pod mentorstvom Vatroslava Jagića i Konstantina Josefa Jirečeka.[2] Od 1907. bio je zaposlen pri dalmatinskom namjesništvu u Zadru, a zatim pri ministarstvu financija u Beču. Godine 1909. položio je ispit za državnu arhivsku službu, a između 1911 i 1912. pohađao je École des chartes i École libre des sciences politiques u Parizu, završivši visoku školu političkih znanosti i paleografsko-arhivsku školu.[3] Između 1924. i 1925. Nagy drži nastavu kao pozvani predavač na Katedri za pomoćne povijesne znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu a iste objavljuje prvi hrvatski stručni paleografski priručnik.[4] Od 1919. do 1927. radio je kao kraljevski vladin tajnik u Državnom arhivu u Zagrebu, a do 1947. kao profesor diplomatske povijesti na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Bavio se pomoćnim povijesnim znanostima, naročito arhivistikom, paleografijom te diplomatikom.

Važnija djela[uredi | uredi kôd]

Nacrt latinske paleografije (1925) Monumenta diplomatica: isprave iz doba hrvatske narodne dinastije (1925) Prva utanačenja izmedju bosanskih banova i Dubrovnika (1931) Sveti Krševan, njegova crkva i samostan u Zadru (1932) Josip Bersa (1933)

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Josip Nagy dobio je 1980. godine nagradu za životno djelo.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Mirjana Matijević Sokol, "Biobibliografski prilog o dr. Josipu Nagyu (1884 – 1981)", Arhivski vjesnik XLV (2002), 227-265.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.zadarskilist.hr/clanci/09022009/josip-nagy
  2. Iskra Iveljić, "Kroatische Studenten und Professoren in Wien (1790-1918)", u: The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th Century), Zagreb, FF-Press, 2015., 291-356.
  3. Damir Zagotta, "Josip Nagy", Historijski zbornik XXXVIII (1985), 341.
  4. Tomislav Galović, "O stotoj obljetnici utemeljenja Katedre (1908.-2008.)", Pro tempore 6-7 (2009.), 363.