Jovijanski planeti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jovijanski planeti. Od vrha prema dolje: Neptun, Uran, Saturn i Jupiter.

U Sunčevom sustavu se nalaze 4 plinovita diva koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima. To su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Ova se 4 planeta često nazivaju i Jovijanski planeti.

Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta - ledene divove ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od leda i stijenja te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio vodika i helija zbog njihove veće udaljenosti od Sunca.

Zajedničke osobine[uredi VE | uredi]

Jovijanski planeti imaju nekoliko zajedničkih osaobina. Sva 4 planeta imaju atmosfere od vodika i helija koji se na velikim dubinama, gdje je tlak veći od kritičnog tlaka, pretapaju u tejući vodik i helij, bez stroge granice izmedju ova 2 pojasa.

Ovi planeti imaju vrlo vruću unutrašnjosti, sa temperaturama u rasponu od 500 K u Neptunu do 20 000 K u Jupiteru. Zbog ovih visokih temperatura je unutrašnjost planeta u tekućem stanju. Iako se često govori o "kamenim jezgrama" u središtima ovih planeta, zapravo se ne radi o kuglama čvrstog materijala ve2 o području gdje je koncentracija težih elemenata, kao što su željezo i silikati, veća nego u ostatku planeta.

Sva 4 planeta se rotiraju relativno brzo, zbog čega se vjetrovi grupiraju u zone i pojaseve u kojima pušu prema istoku odnosno zapadu. Ovi su pojasevi dobro uočljivi kod Jupitera, teško uočljivi kod Saturna i Neptuna i jedva zamjetni kod Urana.

Sva 4 planeta imaju i složen sustav planetnih prstenova i satelita. Saturnovi prstenovi su najspektakularniji, a do 1970-ih su bili i jedini poznati. Jupiter trenutno ima najviše otkrivenih satelita, a do sada (ožujak 2006) ih je otkriveno preko 60.

Jupiter i Saturn[uredi VE | uredi]

Jupiter i Saturn se sastoje gotovo u potpunosti od vodika i helija, no toliko su masivni da je čak i mase težih elemenata u jezgrama nekoliko veće od mase Zemlje. Duboko u njihovoj unutrašnjosti se nalazi tekući vodik, stanje u kojem vodik postaje električni vodič. Oba planeta imaju magnetske osi slabo otklonjene od osi rotacije.

Uran i Neptun[uredi VE | uredi]

Uran i Neptune imaju bitno različit sastav u unutrašnjosti. Veliki udio u njihovim unutrašnjostima čini mješavina (ili niz odvojenih slojeva) stijenja, vode, metana i amonijaka. Magnetske osi obaju planeta su jako otklonjene od njihovih osi rotacije.

Poveznice[uredi VE | uredi]