Josip Milošević (provincijal)
Za druga značenja pogledajte Josip Milošević.O. Josip (Jozo, Joso) Milošević (Sinj, 19. rujna 1869. – Zagreb, 28. siječnja 1926.), provincijal hrvatskih franjevaca konventualaca i teolog[1][2] Bio je na glasu kao poznati propovjednik, domoljub i prosvjetni radnik,[3] oduševljeni pristaša katoličkog pokreta, u koji je uložio sve svoje snage i sposobnosti.[4]
Rodio se je 1869. godine. Rodom iz Sinja. Gimnaziju je završio u Splitu. Bogosloviju i filozofiju pohađao je u Cresu i Camposanpieru kraj Padove. Kao svećenik nastavio je svoje naukovanje u Padovi, gdje je već počeo pisati oveće studije. U Šibenik je 1900. postao gvardijan i razvio je svoju djelatnost.[4] Učeni fratar fra Jozo Milošević, dok je službovao u Šibeniku, otkrio je u kodeksu br. 11 zapis Šibenske molive koji je proučio skupa s prof. Ivanom Milčetićem te stručni prikaz objavio u Starinama JAZU.[5] Marom i skrbi fra Josipa Miloševića i fra Vida Markovine samostanska knjižnica sv. Frane u Šibeniku preuređena je i obnovljena 1910. – 1912. i opskrbili su ju katalogom.[6] Fra Jozo Milošević je među značajnijim darovateljima šibenske knjižnice.[7]
Aktivno je sudjelovao u svakom narodnom i kulturnom pothvatu te je radi toga oko sebe okupio veliki broj suradnika i prijatelja. Katoličkim đacima je uvijek bio pri ruci, i za njegova boravka osnovali su svoju organizaciju.[4]
Provincijalom je postao 1912. godine te se je preselio na Cres.[4] Djelovao je u Cresu, gdje mu je provincija imala nutarnju gimnaziju, novicijat i bogoslovlje sve do izgona 4. ožujka 1919. godine. U Cresu je 1913. ustrojio za redovnički pomladak Zbor duhovne mladeži Ferkić.[2] Na Cresu je surađivao s biskupom Mahnićem i Roguljem. Papi u Rimu odnio je tajnu poruku da će Hrvati katolici svim silama raditi na tome da Austrija propadne i da hrvatski narod dobije svoju slobodu. [4] Cres je morao napustiti kad je talijanska vojska okupirala Cres. S redovničkom subraćom morao ga je napustiti i otišao je u Zagreb.[4]
Kod crkvice sv. Duha u Zagrebu osnovao je[4] i bio je prvi gvardijan samostana otvorenog 4. listopada 1922. na sv. Duhu kod Zagreba. Umro je u Zagrebu 28. siječnja 1926. godine.[2] Sprovodu su nazočili mnogi uglednici: nadbiskup dr Bauer, gradski načelnik arh. Heinzel, svi stanovnici Sv. Duha s Orlovima i Orlicama. Na sprovodu je u ime zagrebačkih župnika govorio dr Ritig, a nad grobom o. dr. Alfirević.[4]
Pisao je u Radovima JAZU (studija Život i djela fra Mate Ferkića iz Krka, konventualnog franjevca (1583—1669)). Milošević je zapisao da je Ferkić ušao u Ivančićeve »Povjesne crte«... Ivančićeve, str. 229 i u Znamenite i zaslužne Hrvate 925—1925 (Zagreb 1925, str. 78), no da Ferkića nisu pustili ući u Crtice iz hrvatske književne kulture Istre (autor Vjekoslav Spinčić, izdanje nadb. tiskare u Zagrebu 1926.).[2] Milošević je pisao 1911. godine i u Starinama JAZU (s Ivanom Milčetićem studiju o Šibenskoj molitvi).[8]
- ↑ Prezime Milošević, Prezime.net Pristupljeno 6. srpnja 2017.
- ↑ a b c d (anonimno): Prikazi, izvještaji, bilješke. Krčka porodica Ferchie i teolog o. Mato Ferkić. Bogoslovska smotra, sv.22 br. 1. listopad 1934., str. 69 Pristupljeno 6. srpnja 2017.
- ↑ Razne vijesti Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2021. (Wayback Machine) Narodna straža, Šibenik, br. 4, 30. siječnja 1926., str. 3 Pristupljeno 6. srpnja 2017.
- ↑ a b c d e f g h Razne vijesti Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2021. (Wayback Machine) Narodna straža, Šibenik, br. 5, 8. veljače 1926., str. 2 Pristupljeno 6. srpnja 2017.
- ↑ fra Nikola Mate Roščić: Svetište šibenske knjige, Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 32
- ↑ fra Nikola Mate Roščić: Svetište šibenske knjige, Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 35
- ↑ fra Nikola Mate Roščić: Svetište šibenske knjige, Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 39
- ↑ Stara hrvatska književnost I. Hrvatska srednjovjekovna književnost, prof. Milovan Tatarin 2015./16. Filozofski fakultet u Osijeku. Pristupljeno 6. srpnja 2017.