Josip Milošević (provincijal)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Jozo Milošević)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Josip Milošević.

O. Josip (Jozo, Joso) Milošević (Sinj, 19. rujna 1869.Zagreb, 28. siječnja 1926.), provincijal hrvatskih franjevaca konven­tualaca i teolog[1][2] Bio je na glasu kao poznati propovjednik, domoljub i prosvjetni radnik,[3] oduševljeni pristaša katoličkog pokreta, u koji je uložio sve svoje snage i sposobnosti.[4]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se je 1869. godine. Rodom iz Sinja. Gimnaziju je završio u Splitu. Bogosloviju i filozofiju pohađao je u Cresu i Camposanpieru kraj Padove. Kao svećenik nastavio je svoje naukovanje u Padovi, gdje je već počeo pisati oveće studije. U Šibenik je 1900. postao gvardijan i razvio je svoju djelatnost.[4] Učeni fratar fra Jozo Milošević, dok je službovao u Šibeniku, otkrio je u kodeksu br. 11 zapis Šibenske molive koji je proučio skupa s prof. Ivanom Milčetićem te stručni prikaz objavio u Starinama JAZU.[5] Marom i skrbi fra Josipa Miloševića i fra Vida Markovine samostanska knjižnica sv. Frane u Šibeniku preuređena je i obnovljena 1910. - 1912. i opskrbili su ju katalogom.[6] Fra Jozo Milošević je među značajnijim darovateljima šibenske knjižnice.[7]

Aktivno je sudjelovao u svakom narodnom i kulturnom pothvatu te je radi toga oko sebe okupio veliki broj suradnika i prijatelja. Katoličkim đacima je uvijek bio pri ruci, i za njegova boravka osnovali su svoju organizaciju.[4]

Provincijalom je postao 1912. godine te se je preselio na Cres.[4] Djelovao je u Cresu, gdje mu je provincija imala nutarnju gimnaziju, novicijat i bogoslovlje sve do izgona 4. ožujka 1919. godine. U Cresu je 1913. ustrojio za redovnički pomladak Zbor duhovne mladeži Ferkić.[2] Na Cresu je surađivao s biskupom Mahnićem i Roguljem. Papi u Rimu odnio je tajnu poruku da će Hrvati katolici svim silama raditi na tome da Austrija propadne i da hrvatski narod dobije svoju slobodu. [4] Cres je morao napustiti kad je talijanska vojska okupirala Cres. S redovničkom subraćom morao ga je napustiti i otišao je u Zagreb.[4]

Kod crkvice sv. Duha u Zagrebu osnovao je[4] i bio je prvi gvardijan samostana otvorenog 4. listopada 1922. na sv. Duhu kod Zagreba. Umro je u u Zagrebu 28. siječnja 1926. godine.[2] Sprovodu su nazočili mnogi uglednici: nadbiskup dr Bauer, gradski načelnik arh. Heinzel, svi stanovnici Sv. Duha s Orlovima i Orlicama. Na sprovodu je u ime zagrebačkih župnika govorio dr Ritig, a nad grobom o. dr. Alfirević.[4]

Djela[uredi | uredi kôd]

Pisao je u Radovima JAZU (studija Život i djela fra Mate Ferkića iz Krka, konventualnog franjevca (1583—1669)). Milošević je zapisao da je Ferkić ušao u Ivančićeve »Povjesne crte«... Ivančićeve, str. 229 i u Znamenite i zaslužne Hrvate 925—1925 (Zagreb 1925, str. 78), no da Ferkića nisu pustili ući u Crtice iz hrvatske književne kulture Istre (autor Vjekoslav Spinčić, izdanje nadb. tiskare u Zagrebu 1926.).[2] Milošević je pisao 1911. godine i u Starinama JAZU (s Ivanom Milčetićem studiju o Šibenskoj molitvi).[8]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Prezime Milošević, Prezime.net Pristupljeno 6. srpnja 2017.
  2. a b c d (anonimno): Prikazi, izvještaji, bilješke. Krčka porodica Ferchie i teolog o. Mato Ferkić. Bogoslovska smotra, sv.22 br. 1. listopad 1934., str. 69 Pristupljeno 6. srpnja 2017.
  3. Razne vijesti Narodna straža, Šibenik, br. 4, 30. siječnja 1926., str. 3 Pristupljeno 6. srpnja 2017.
  4. a b c d e f g h Razne vijesti Narodna straža, Šibenik, br. 5, 8. veljače 1926., str. 2 Pristupljeno 6. srpnja 2017.
  5. fra Nikola Mate Roščić: Svetište šibenske knjige, Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 32
  6. fra Nikola Mate Roščić: Svetište šibenske knjige, Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 35
  7. fra Nikola Mate Roščić: Svetište šibenske knjige, Fraternitas, Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca 2/2012., str. 39
  8. Stara hrvatska književnost I. Hrvatska srednjovjekovna književnost, prof. Milovan Tatarin 2015./16. Filozofski fakultet u Osijeku. Pristupljeno 6. srpnja 2017.