Južni Ural

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Krajolik Južnog Urala, rijeka Inzer.

Južni Ural, južni dio planinskog lanca Urala i ujedno njegov najširi dio. Proteže se Zapadnosibirskom nizinom između rijeka Ufe i Urala[1] u dužini od 550 kilometara. Najviši vrh Južnog Urala je Jamantau (1640 m).[2]

Južni Ural poznat je po ležištima željezne rude, ugljena, nafte i prirodnoga plina. U području gorja prevladava kontinentalna snježno-šumska klima s prosječnim siječlanjskim temperaturama i do –20°C. Istočni pristranci Južnog Urala primaju godišnje do 300 mm oborina, dok su zapadni znatno vlažniji (do 1000 mm). Na Južnom Uralu razvijena je prijelazna stepa (šumo-stepa) i stepa.[2]

Središtem južnouralskog područja smatra se grad Ufa, ujedno i glavni grad Baškirsije.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Planina Ural geografijazasve.me, 4. veljače 2018. (pristupljeno 2- svibnja 2018.)
  2. a b Ural, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2. svibnja 2018.