Karepić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Grb obitelji Karepić

Karepić (Caripeo), splitska plemićka obitelj koja se doselila iz Trogira krajem 13. ili početkom 14. stoljeća. Živjeli su u gradskoj četvrti sv. Dujma u južnom dijelu Dioklecijanove palače.

Rodonačelnik obitelji je Dujam Bertanov koji je u razdoblju od 1323. do 1361. trinaest puta obnašao čast splitskog suca. Nikola Karepić pridružio se ustanku splitskih pučana, krajem 14. stoljeća i bio je jedan od glavnih vođa. Kontinuitet obitelji nastavlja Nikolin nezakoniti sin Mihovil, s kojim se prekida plemićki kontinuitet, ali obitelj zadržava materijalni status.[1]

Radi lakše obrane Splita i Splitskog polja od osmanskih osvajanja te sklanjanja pučanstva, podignute su utvrde na Glavičinama (Turska kula), Kamenu, Kili, Kuk, kule samostana u Poljudu, kula Karepić na Marjanu kod crkve sv. Jere te utvrđeni splitski kašteli prema Trogiru (Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica i Kaštel Kambelovac).[2] Kulu su Karepići podigli 1523. godine.[3] Na splitskom Narodnom trgu nalazi se renesansna palača Karepić-Gorizi, čiji se balkon nadove zivao se na terasu Martinisove kuće, kao i lukovi se njihovih prizemnih radnji. Sredinu sklopa naglašavala je trifora kazališta, a ugao vijećnice kip sv. Lovre.[4]

Godine 1673. umro je Ivan Petrov Caripeo, posljednji član obitelji. Uspomena na ovu obitelj sačuvana je u toponimu Karepovac[5] koji je ova obitelj vjerojatno plodouživala.[1]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Josip Lasić: Onomastički opis splitske hodonimije Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 2017. str. 76.
  2. (): Marulovim stopama: Splitska polja Gradska knjižnica Marka Marulića. Pristupljeno 28. lipnja 2020.
  3. Ivan Alduk: Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije: Legenda vezana za splitske utvrde: Turci su poštedjeli samostan na Poljudu kada im je gvardijan pokazao sliku na kojoj je Muhamed - Utvrda Karepića na Marjanu Dalmatinski portal. 3. siječnja 2016. Pristupljeno 28. lipnja 2020.
  4. Cvito Fisković: Izgled splitskog Narodnog trga u prošlosti Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, g. 1 br. 1, 1954., str. 80.
  5. Kuzmanić, Mario-Nepo, Splitski plemići, prezime i etnos, str. 96.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Kuzmanić, Mario-Nepo, Splitski plemići, prezime i etnos, Književni krug, Split, 1998. ISBN 953-163-106-9


P history.svg Nedovršeni članak Karepić koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.