Prijeđi na sadržaj

Kathryn Bolkovac

Ovo je članak tjedna  – {{{1}}} Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Kathryn Bolkovac (Ohio, 1960. ili 1961.) bivša je američka policajka i zviždačica hrvatskoga podrijetla. U svjetskoj javnosti ostala je poznata razotkrivši podmitljivost policijske službe i mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih, to jest obzanivši kako su pripadnici tih organizacija bili upetljani u trgovinu ljudima i lanac prostitucije, čime je postala jedna od poznatijih zviždačica u povijesti.[1]

Bolkovac je prije toga radila kao policajka u Nebraski i bila je usavršena za slučajeve spolnog zlostavljanja, prostitucije i iskorištavanja maloljetnika u pornografiji, a u Bosnu je došla kao predstavnica DynCorpa, britanske tvrtke za proizvodnju vojne opreme i naoružanja sa sjedištem u Sjedinjenim Državama. Zahvaljujući njezinoj učinkovitosti pri rješavanju slučajeva spolnog zlostavljanja prozvali su je »Xenom – ženom ratnicom«, ponajviše jer je 95 % počinitelja kaznenih djela odgovaralo nadležnim pravnim institucijama i dobilo kaznu za svoj zločin.[2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođena je u radničkoj obitelji u mjestu Lincoln u Nebraski, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Prije odlaska u Bosnu radila je kao policajka u rodnom mjestu. Nakon dobivanja parnice protiv tvrtke DynCorp i službene potvrde njezina radase preselila se u Amsterdam, gdje je nastavila raditi za udrugu Human Rights Watch i surađivati s nizozemskom policijom pri slučajevima prostitucije i spolnog iskorištavanja mladih djevojaka. Također, dobila je posao u predstavništvu UN-a u Nizozemskoj kao savjetnica na području trgovine ljudima i međunarodnog organiziranog kriminala.[3]

Bosna

[uredi | uredi kôd]

U Bosnu je 1999. godine došla s ciljem osposobljavanja i obučavanja novih policajaca, kako je stajalo u ugovoru s tvrtkom DynCorp vrijednosti 15 milijuna američkih dolara. Samo nekoliko dana nakon dolaska, u razgovoru s kolegom iz Mississippija saznala kako se njezini suradnicima koriste uslugama prostitucije i primanja novaca u zamjenu za zataškavanje djelatnosti organiziranog kriminala i trgovine ljudima. U tim mjesecima, za vrijeme kojih je prikupljala dokaze i pripremala dokumentaciju za informiranje medija o kriminalu unutar samoga UN-a, u Bosni je pronađeno više stotina tijela mrtvih prostituki, uglavnom domaćih djevojaka te Moldavki i Ukrajinki prokrijumčarenih iz bivšeg Sovjetskog Saveza.[2]

Nakon što je kao zviždačica obavijestila svjetske medije o organiziranom kriminalu u redovima UN-ove mirovne misije, istoga dana dobila je otkaz.[4] Sljedećih je dana UN podigao tužbu protiv DynCorpa, u kojoj je 2002. godine presuđeno u korist Bolkovac. Bolkovac je za svoga istraživanja otkrila 2000 policajaca iz 45 država upletenih u lanac prostitucije i trgovine ljudima, uglavnom iz redova Ujedinjenih naroda.[5] No, što je više istraživala i objavljivala rezultate svoga rada, više je podlijegala pritisku i u samome UN-u, a više puta je i dobila prijetnje smrću od svojih nekada bliskih kolega iz mirovnih misija UN-a.[2]

Mediji

[uredi | uredi kôd]

Slučaj Bolkovac poslužio je kao podloga za igrani film Zvižđačica iz 2010. godine, u kojem njezinu ulogu tumači glumica Rachel Weisz. U vrijeme prikazivanja filma, tadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki-mun održao je višednevnu javnu raspravu o spolnom zlostavljanju i sprječavanju podmitljivosti i upletenosti UN-ovih djelatnika u organizirani kriminal. Na zaključnom zasjedanju prilikom rasprave ustanovljeno je kako je razotkrivanje svih posljedica Rata u Bosni i Hercegovini dovelo do ostvarivanja kvalitetnijeg pristupa poslijeratnim područjima tijekom mirovnih misija. Također, rečeno je i kako je zahvaljujući radu Kathryn Bolkovac UN uveo strože kontrole i povisio kriterije prilikom zapošljavanja te pomogao u prevenciji posljedica spolnog zlostavljanja.

S Carlom Lynnom napisala je knjigu The Whistleblower: Sex Trafficking, Military Contractors and One Woman's Fight for Justice, u kojoj govori o povezanosti vojne industrije s trgovinom ljudima i prostitucijom u ratom zahvaćenim područjima. Knjiga je izdana 2011. godine te je bila vrlo dobro prihvaćena u javnosti. Zahvaljujući svome radu u Bosni i kasnije u Iraku i Afganistanu[6] te borbi za ljudska prava, 2015. godine bila je kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir.[7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Stephenie Foster, Razgovor s Kathryn Bolkovac (engl.), The Huffington Post, www.huffingtonpost.com, 16. kolovoza 2011. (pristupljeno 6. veljače 2017.)
  2. a b c Nisha Lilia Diu, Što UN ne želi da znate? (engl.), The Daily Telegraph, www.telegraph.co.uk, 6. veljače 2012. (pristupljeno 6. veljače 2017.)
  3. Kathryn Bolkovac (engl.), Izdavaštvo MacMillan, us.macmillan.com, 6. ožujka 2012. (pristupljeno 6. veljače 2017.)
  4. Daniel McGrory, Žena otpuštena nakon otkrivanja poveznice UN-a sa spolnom trgovinom u Bosni (engl.), Planet zatvorenika (Prison planet), www.prisonplanet.com, 7. kolovoza 2002. (pristupljeno 6. veljčae 2017.)
  5. Marjorie Kehe, Razgovor s Kathryn Bolkovac, autoricom "Zvižđačice" (engl.), The Christian Science Monitor, www.csmonitor.com, 6. siječnja 2011. (pristupljeno 6. veljače 2017.)
  6. David Isenberg, Podlistak Spolnost i sigurnost u Afganistanu, I. dioArhivirana inačica izvorne stranice od 7. listopada 2009. (Wayback Machine) (engl.), Asia Times Online, www.atimes.com, 6. listopada 2009. (pristupljeno 6. veljače 2017.)
  7. Deann Gayman, Bolkovac nominirana za Nobelovu nagradu za mir (engl.), Nebraska Today, news.unl.edu, 6. veljače 2015. (pristupljeno 6. veljače 2016.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]