Vidi kôd stranice Klasična mehanika

{{Klasična mehanika}}

[[datoteka:Orbital motion.gif|mini|desno|290px|Crtež pokazuje kružno [[gibanje]] ili [[vrtnja|vrtnju]] satelita oko [[Zemlja|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina|orbitalne ili obodne brzine satelita]] ''v'' i [[Jednoliko kružno gibanje|centripetalno ubrzanje]] ''a''.]]

[[datoteka:Cavalo a arrastar um bloco de 350 kg..png|290px|mini|desno|'''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje|gibanja]] po [[pravac|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni.]]

[[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|290px|mini|desno|[[Newtonov zakon gravitacije]]: dva tijela se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je razmjerna (proporcionalna) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto proporcionalna [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.]]

[[datoteka:Leaning tower of pisa 2.jpg|mini|desno|290px|[[Kosi toranj u Pisi]] gdje je [[Galileo Galilei]] utvrdio da je [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje]] bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela.]]

'''Klasična mehanika''' ili '''Newtonova mehanika''' je dio [[Klasična fizika|klasične fizike]] koji obuhvaća [[mehanika|mehaniku]] [[čestica]] utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: [[gravitacija|gravitaciju]], mehaniku [[Tijelo (fizika)|krutoga tijela]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]], mehaniku [[titranje|titranja]] i mehaniku širenja [[val]]ova u elastičnom sredstvu.<ref> '''klasična mehanika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69777], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Osnove moderne mehanike su postavili [[Galileo Galilei]] ([[1564.]] – [[1642.]]) i [[Isaac Newton]] ([[1643.]] – [[1727.]]). Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o [[svemir]]u. Međutim, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, rađaju se nove ideje te se na stare probleme počelo gledati s novog stanovišta, što je urodilo stvaranjem [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]]. Danas znamo da je klasična mehanika samo aproksimacija jedne više istine o materiji, prostoru i vremenu koja, unatoč uznapredovalim znanjima i tehnologiji, nije još ni izbliza u potpunosti otkrivena.

== Newtonovi zakoni ==
{{Glavni|Isaac Newton}}

Newtonovi zakoni su 4 temeljna [[aksiom]]a mehanike:
* '''Prvi Newtonov zakon''' (zakon [[tromost]]i ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje|gibanja]] po [[pravac|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni. Taj je aksiom Newton preuzeo od Galilea Galileija, koji ga je izveo već 1638.
* '''Drugi Newtonov zakon''' (zakon gibanja) tvrdi da promjena [[Količina gibanja|količine gibanja]] razmjerna je sili koja djeluje, a odvija se u smjeru te sile. Kako je Newton količinom gibanja nazivao produkt [[masa|mase]] i [[brzina|brzine]] (''m · v''), taj aksiom istovremeno određuje ili definira [[sila|silu]] (F) i uvodi [[Mjerna veličina|fizikalnu veličin]]u masu kao svojstvo tijela:

:::<math>F = \frac{\Delta (m \cdot v)}{\Delta t} </math>

gdje je: ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]. U klasičnoj mehanici, pod pretpostavkom konstantnosti ili nepromjenjivosti mase, jednakost poprima oblik:

:::<math>F = m \cdot \frac{\Delta v}{\Delta t} = m \cdot a </math>

i time se uvodi veličina koja se naziva [[ubrzanje]] ili akceleracija ''a''. Iz Newtonove definicije slijedi da se sila može očitovati i kao promjena mase. To omogućuje da se klasična mehanika javlja kao poseban slučaj [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] za brzine koje nisu bliske [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]].
* '''Treći Newtonov zakon''' (zakon akcije i reakcije) tvrdi da uz svaku silu koja proizlazi iz djelovanja okoline na tijelo javlja protusila ili reakcija koja je iznosom jednaka sili, ali je suprotnoga smjera.
* [[Newtonov zakon gravitacije]] tvrdi da se bilo koja dva tijela ili čestice uzajamno privlače silom razmjernom njihovim masama ''m<sub>1</sub>'' i ''m<sub>2</sub>'', a obrnuto razmjernom kvadratu njihove udaljenosti ''r'' : 

:::<math>F = G \cdot \frac{m_1 \cdot m_2}{r^2}\ </math>
gdje je:
* ''F'' - uzajamna sila privlačenja između dva tijela ([[kg]]), i vrijedi F = F<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>,
* ''G'' - univerzalna [[gravitacijska konstanta]] koja otprilike iznosi 6.67428 × 10<sup>−11</sup> [[njutn|N]] [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] kg<sup>−2</sup>,
* ''m''<sub>1</sub> - masa prvog tijela (kg),
* ''m''<sub>2</sub> - masa drugog tijela (kg), i
* ''r'' - međusobna udaljenost između središta dva tijela ([[metar|m]]).<ref> '''Newtonovi zakoni''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43656], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Galileijevo načelo relativnosti ===
{{Glavni|Galileo Galilei}}

Galileijevo načelo relativnosti je načelo klasične fizike za preračunavanje [[Koordinatni sustav|koordinata]] i brzina čestica između dvaju [[Inercijski referentni okvir|inercijskih sustava]] koji se jedan u odnosu na drugi gibaju stalnom brzinom. Vrijedi samo za male brzine. Za brzine bliske brzini svjetlosti vrijede [[Lorentzove transformacije]].<ref> '''Galileijevo načelo relativnosti''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69778], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Povijest klasične mehanike ==
{{Glavni|Povijest klasične mehanike}}
[[datoteka:Archimedes screw.JPG|mini|desno|290px|[[Arhimedov vijak]].]]

[[datoteka:Overshot water wheel schematic.svg|mini|desno|290px|[[Vodeničko kolo]]: voda teče preko drvenog [[kotač]]a.]]

[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|290px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F<sub>1</sub>D<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>D<sub>2</sub>'''.]]
'''Povijest klasične mehanike''', kao i drugih grana [[fizika|fizike]] ([[povijest fizike]]), usko je povezana s razvojem [[Kultura|kulture]] i [[Civilizacija|civilizacije]] čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične ili Newtonove mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku. Mnogi povijesni spomenici govore da su se ljudi bavili [[mehanika|mehanikom]] i u dalekoj prošlosti. [[Piramida (arhitektura)|Piramide]] [[Drevni Egipat|drevnog Egipta]], [[viseći vrtovi Babilona]], [[Stonehenge]], hramovi i luke [[Stara Grčka|stare Grčke]], mostovi i vodovodi [[Antički Rim|starog Rima]] i mnoge druge građevine, dokazuju da su ljudi već u [[Stari vijek|starom vijeku]] raspolagali s [[iskustvo|iskustvenim]] znanjima s područja mehanike. [[Ljubljanski drveni kotač]] je najstariji drveni [[kotač]] s [[osovina|osovinom]] na svijetu, a star je oko 5150 godina. Osim toga, drevni ljudi su se dosta bavili nebeskom mehanikom, promatranjem i proučavanjem gibanja [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]], pa se može reći da su prvi početci mehanike istodno s početcima ljudske civilizacije i [[Religija|religije]]. [[Mehanizam iz Antikitere]] je složen mehanički uređaj sa [[zupčanik|zupčanicima]] i brojčanicima, a služio je za predviđanje položaja [[planet]]a, [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a i pretpostavlja se da potječe od 150. do 100. pr. Kr.

=== Jednostavni strojevi ===
{{Glavni|Jednostavni stroj}}

'''Jednostavni stroj''' je povijesni naziv za razne [[alat]]e ili [[naprava|naprave]] koje su povećavale omjer uložene i dobivene [[sila|sile]]. Jednostavni strojevi su omogućili [[čovjek]]u da obavi [[rad (ekonomija)|rad]]ove koji su zahtijevali [[snaga|snagu]] koja je bila veća od njegove, to jest omogućili su iskorištavanje snage [[vjetar|vjetra]], snage [[voda|vode]], i snage gorivih tvari. Bez njih bio je nezamisliv napredak, a čovjek bi još uvijek bio na primitivnom stupnju razvoja. Jednostavni strojevi su:
* [[poluga]]
* [[kotač]] i [[osovina]] 
* [[koloturnik]] i [[kolotura]]
* [[kosina]]
* [[klin]]
* [[vijak]].

== Važniji pojmovi ==
*[[Brzina]]
*[[Deformacija]]
*[[Energija]]
*[[Gibanje]]
*[[Gravitacija]]
*[[Gustoća]]
*[[Impuls sile]]
*[[Tromost]] (inercija)
*[[Količina gibanja]]
*[[Princip stacionarnog djelovanja]]
*[[Krutost]]
*[[Kutna brzina]]
*[[Kutno ubrzanje]]
*[[Masa]]
*[[Moment]]
*[[Moment inercije]]
*[[Naprezanje]]
*[[Putanja]]
*[[Rad (fizika)|Rad]]
*[[Sila]]
*[[Snaga]]
*[[Težina]]
*[[Tlak]]
*[[Ubrzanje]]
*[[Uzgon]]
*[[Vrijeme (fizika)|Vrijeme]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*  [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ Web courseware Povijest fizike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802174002/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/ |date=2. kolovoza 2012. }} 


{{Opće grane u fizici}}
[[Kategorija:Klasična mehanika| ]]