Klek

Granica u Neumskom zaljevu. Plava crta - Avnojevska granica. Crvena crta - granica po ugovoru o državnoj granici između Hrvatske i BiH (privremena granica do ratifikacije). Žuta crta - Veliki i Mali školj s pripadajućim morem. Crvene zastavice - otočići Veliki i Mali školj.

Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.

Nalazi se većim dijelom u BiH, a sam vrh Kleka je dio Hrvatske. Teritorijalnu pripadnost repa poluotoka Kleka Hrvatskoj osporava BiH. Rep Kleka i otočići Veli i Mali škoj u Malostonskom zaljevu su odlukom Vlade Zlatka Mateše 1999. "darovani" susjednoj Bosni i Hercegovini. Predmetom spora je i hrid Lopata kod Neuma. Do danas su hrvatske vlade od 1990. prepustile susjednim zemljama više od 427 četvornih kilometara državnog teritorija RH, od čega je samo vlada Ivice Račana prepustila Srbiji i Crnoj Gori 427 četvornih kilometara hrvatskoga mora kod Prevlake.^[1]

Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije ratificiran zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974. godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta, ^[2] koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao Pelješkim mostom, a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali. Suprotno njima, hrvatski i srpski političari u Bosni i Hercegovini daju Hrvatskoj puno pravo na gradnju Pelješkog mosta.

Cijelokupni poluotok je u privatnom vlasništvu hrvatskih neumskih obitelji Kristić, Bačić, Batinović, Lovrić, Džono, Putica, Krmek, Vukasović.

^[3]

Galerija

Klek, Kanal Malog Stona i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine

Izvori

↑ Slobodna Dalmacija Š. Selimović: Dr. Rudolf: Hrvatska je već darovala 427 četvorna km 29. studenoga 2005. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
↑ Hrsvijet.net Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
↑ Kamenjar.com Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Klek koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Slobodna Dalmacija Š. Selimović: Dr. Rudolf: Hrvatska je već darovala 427 četvorna km 29. studenoga 2005. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)

[2] Hrsvijet.net Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)

[3] Kamenjar.com Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)

[1]

[2]

[3]