Klimatizacijski uređaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Klimatizacijski uređaj je dizalica topline, odnosno toplinska pumpa za zrak. Služi kao sredstvo hlađenja ili grijanja prostorija.

Prilikom izbora klimatizacijskih uređaja[1], obraća se pozornost na veličinu. Svaki klimatizacijski uređaj mora biti namijenjen za prostoriju u koju ga se namjerava postaviti. Kako bi se izračunao raspon snage, broj kvadratnih metara se podijeli sa deset. Parametri koji čine razliku između veličine i snage klimatizacijskih uređaja su sljedeći: položaj prostorije, toplinska izolacija kuće ili stana, električni uređaji u prostoriji, broj ljudi koji koriste klimatizirane uređaje, te kvaliteta površina izrađenih od stakla u prostoriji.


Funkcije[uredi VE | uredi]

Osnovne funkcije klimatizacijskih uređaja su filtracija zraka, te grijanje ili hlađenje. Dodatne funkcije ovise o vrsti klimatizacijskog uređaja. Pojedini uređaji imaju posebne filtere, koji čiste zrak od dima, prašine, peludi, osvježavaju prostorije i tako dalje. Neki klimatizacijski uređaji imaju ugrađene ionizatore, koji imaju ulogu neutraliziranja električnog i magnetskog zračenja, pročišćavanja zraka i tako dalje. Moderniji klimatizacijski uređaji sadrže ugrađen sustav za brzo hlađenje ili grijanje, senzor pokreta, vremensko programiranje i tih način rada.

Podjela prema namijeni[uredi VE | uredi]

Klimatizacijski uređaji[2] prema svojoj namijeni dijele se prema tipu i broju unutarnjih jedinica. U ovoj kategoriji, klimatizacijski uređaji dijele se na:

  • uređaje za komercijalnu uporabu (za rad u trgovinama, uredima, kafićima i drugo)
  • uređaje za kućnu uporabu (u kućama ili stanovima)

Prema tipu unutarnje jedinice, klimatizacijski uređaji dijele se na:

  • kanalni
  • zidni
  • stropni (parapetni)
  • kazetni klimatizacijski uređaj

Prema broju unutarnjih jedinica, klimatizacijski uređaji mogu se podijeliti na:

  • multi sustave (jedna vanjska i jedna unutarnja jedinica)
  • single sustave u koje spadaju duali (sastoje se od jedne vanjske i dvije unutarnje jedinice), triali (jedna vanjska i tri unutarnje jedinice), te kvadrali (jedna vanjska i četiri unutarnje jedinice).

Vrste[uredi VE | uredi]

Osnovni tipovi klimatizacijskih uređaja jesu:

  • split sistem
  • mobilni sistem

Split sistem je najčešći tip klimatizacijskog uređaja[3], a dijeli se na multi split sistem i na mono (single) split sistem. Ovaj sistem sastoji se od dva dijela, od unutarnje i vanjske jedinice. Unutarnju jedinicu čini isparivač, filter, tangencijalni ventilator i kućište, spremnik radne tvari, aksijalni ventilator, kućište, termoekspanzijdski ventil, kondenzator i kompresor. Te dvije jedinice povezuje radna tvar freon, koja se nalazi u bakrenim izoliranim cijevima. Svrha vanjske jedinice je izbacivanje topline, te se ona montira na vanjskom zidu, dok se unutarnja vješa na zid unutar prostorije. Klimatizacijski uređaj može se koristiti za grijanje i hlađenje. Split klimatizacijski uređaj regulira vlagu, temperaturu, čistoću, sastav, brzinu strujanja zraka i buku. Postoje dva tipa split sistema: multi split i mono split (single)sistem.

Ostale vrste split sistema su multi split sistem i mono (single) split sistem.

Multi split sistem – ovaj sistem je idealan za hlađenje više prostorija odjednom, te je najbolji izbor prilikom adaptacija, renoviranja, gradnje, i tako dalje. Osnovni dijelovi ovog sistema jesu: jedna vanjaska i dvije ili više unutarnjih jedinica.

Mono (single) split sistem je najpopularniji sustav klimatizacijskih uređaja u današnje vrijeme. Postoje dvije vrste ovog sustava: kada kompresor stalno radi, te se može uključiti ili isključiti tijekom rada (fix speed sistem) i druga vrsta koja ima promjenjiv rad kompresora.

Mobilni klimatizacijski uređaji su najpraktičniji jer ne zahtijevaju montažu, te se mogu nesmetano seliti ili ukloniti ukoliko više nisu potrebni. Ovi uređaji imaju učinak hlađenja od 2,5 kW, te mogu rashladiti 20 m kvadratnih prostora, što ih čini manje energetski učinkovitima.

Montaža i održavanje[uredi VE | uredi]

Klimatizacijski uređaj je potrebno redovito održavati, što podrazumijeva čišćenje filtera, same klime, te redovno provoditi servis. Bitni faktori prilikom montiranja klimatizacijskih uređaja jesu: postavljanje klimatizacijskog uređaja u kut prostorije gdje će strujanje zraka biti najveće, treba voditi računa da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne smije biti prevelika (7 stupnjeva celzijusa).

Potrošnja[uredi VE | uredi]

Klime mogu imati visoku i nisku energetsku učinkovitost. Visoku energetsku učinkovitost imaju inverter klime, koje mogu uštedjeti 40% potrošnje struje, s obzirom da imaju promjenjiv rad kompresora. Ova vrsta klimatizacijskog uređaja manje opterećuje električne instalacije, od onih sa manjom energetskom učinkovitošću. Svaki model klime ima različitu energetsku učinkovitost.

Izvori[uredi VE | uredi]