Klinci (Luštica)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Selo Klinci, panorama

Selo Klinci jedno je od naseljenih mjesta na Luštici, najvećem crnogorskom poluotoku koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv. Dvije trećine poluotoka, pa tako i selo Klinci, administrativno pripada Općini Herceg Novome.

Klinci se nalaze na nadmorskoj visini od 180 metara. Riječ je o selu razbijenog tipa i sastoji se od dva zaseoka. Selo dominira nad čitavim područjem pružajući impresivan vidik na otvoreno more, uz panoramu Radovanića, uvale Žanjic, ostrva Mamula, ulaza u Bokokotorski zaliv i zaleđe Herceg Novog.

Selo Klinci i okolina predstavljaju snažan kontrast pitomog mediteranskog i grubog krškog krajobraza.

Pretpostavlja se da je selo nastalo još u 15. stoljeću, a da je ime dobilo po prezimenu prve naseljene obitelji – Klinčić, koja se spominje i u spisima Kotorskog arhiva. "Postanak sela se gubi u nedoglednoj prošlosti. Neka od današnjih plemena se spominju u "Općoj čitulji luštičkoj", koja se čuva u manastiru Savini, a napisana je na početku 18. stoljeća" - piše Sava Nakićenović.

U selu Klinci živi danas pedesetak mještana ili 8 stalno naseljenih obitelji - Kaluđerovići, Radovići, Popovići - u oko 15 stambenih kuća.

Obitelji se pretežno bave turizmom, poljoprivredom, a preci su bili mahom pomorci.

U ovom kroz prethodna stoljeća dobro razvijenom selu otvorena je prva luštička osnovna škola na narodnom jeziku, 1878. godine.

Prirodni svijet[uredi VE | uredi]

Klinci su mjesto mediteranskih kultura, masline, nara, lovora.

Turizam i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovnici Klinaca kroz povijest su se bavili pomorstvom, kao i poljoprivredom.

Danas se bave etno turizmom i proizvodnjom domaće hrane. Za selo, kao i za Lušticu, karakteristični su sir, pršut, maslinovo ulje.

Klinci Village Resort je hotelski kompleks na imanju obitelji Kaluđerović, sagrađenom u 18. stoljeću, koje se sastoji iz nekoliko objekata: hotela, muzeja, konobe, sušare za meso, magazina za čuvanje vina i maslinovog ulja, dva bazena, dva seoska trga i tri ulice.

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Arhitektura Klinaca karakteristična je za Lušticu. Pokućstvo koje se u domovima u tom selu nalazi donošeno je stoljećima iz svih krajeva svijeta gdje su vični luštički pomorci išli, pa su ove kuće pravi mali etno muzeji sa vrijednim kolekcijama, od portreta predaka pomoraca, do egzotičnih predmeta sa drugog kraja svijeta.

Spomenici[uredi VE | uredi]

Pet hramova u ovom pitomom mjestu koji su posvećeni svetom arhanđelu Mihovilu, svetom Savi, svetom Pantelejmonu, svetom Tripunu i svetom Haritonu ispovjedniku.

Crkva svetog arhanđela Mihaela, sazidana je 1670. godine, a natpis sa ikonostasa otkriva da je on rad Rafaila Zografa iz 18. stoljeća.

U crkvi se nalazi Triod, u kome se pominje 'Stefan od grada Skadra', odnosno Stefan Skadarnik - tiskar iz 16. stoljeća, kao i Zbornik kojeg je napisao erdeljski mitropolit Genadije 1580. godine. Ovdje se stoljećima čuva i nekoliko ručnih križeva, srebrnih sa drvenim minijaturama, donijetih iz Jeruzalema.

Crkva sv. Tripuna u Klincima, jedna od najzanimljivijih luštičkih crkava. Nalazi se na prirodnom uzvišenju s koga se otvara pogled na more i unutarnji dio Bokokotorskog zaljeva. Skromna je po izgledu i proporcijama, jednobrodna. Početkom 20. stoljeća obnovio je Rade Kaluđerović iz Klinaca. 1953. djelimično je očišćen ostatak crkvene freske.

Od identificiranih arheoloških nalazišta (prema navodima iz knjige '22 sage o Herceg Novom', Lazara Seferovića) vrijedi spomenuti antičke nalaze obala, te gomile i gradine iz prapovijesti i ranog srednjeg vijeka.

Galerija[uredi VE | uredi]