Klinički bolnički centar Osijek

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Klinički bolnički centar Osijek

KBC Osijek LOGO.png

Mjesto:Osijek (Josipa Huttlera 4)
Financiranje:Državna bolnica
Vrsta: KBC

Broj kreveta:
  • Stacionar: 1160
  • Dnevna bolnica: 258
Referentni centri:
  • Referentni centar za urolitijazu
  • Referentni centar za neurorehabilitaciju[1]
Afilijacija: MEFOS

Službene stranice:www.kbco.hr

Klinički bolnički centar Osijek je središnja i najveća zdravstvena ustanova u Slavoniji te jedan od pet kliničkih bolničkih centara u Hrvatskoj. KBC Osijek raspolaže s oko 1400 postelja i 3100 djelatnika raspoređenih na 12 klinika, 7 zavoda i 5 kliničkih zavoda, a gravitira mu oko milijun zdravstvenih osiguranika s područja istočne Hrvatske[2]. KBC Osijek je najveća i glavna nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Djelatnost[uredi VE | uredi]

KBC Osijek obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku djelatnost te znanstveno-istraživačku i stručno-istraživačku djelatnost iz područja kliničkih medicinskih znanosti. Kao zdravstvena ustanova prve kategorije, KBC Osijek provodi najsuvremenije dijagnostičke i terapijske postupke. Centar djeluje u sustavu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

KBC Osijek je bolnički centar specijaliziran za transplantaciju bubrega i od 2007. do početka 2016. obavljeno je preko 100 transplantacija[3]. Uz KBC Rijeka, KBC Zagreb i KB Merkur, Osječki KBC je jedan od četiriju centara u Hrvatskoj u kojima se obavlja ova operacija[4]. Klinički bolnički centar Osijek ujedno je i najveće dijalitičko središte u Hrvatskoj[3]. Klinika za urologiju KBC Osijek ima status Referentnog centra za urolitijazu Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, a Klinika za neurologiju status Referentnog centra za neurorehabilitaciju i restauracijsku neurologiju[1].

Povijest[uredi VE | uredi]

Klinička bolnica Osijek ima dugogodišnju tradiciju postojanja. Njezini začetci sežu u prvu polovinu 18. st. Prvi se put spominje na njemačkom jeziku u evidenciji gradskih prihoda i izdataka za razdoblje od 1749. do 1794. godine. Kako je grad rastao, tako je s vremenom prostor civilne bolnice postao premalen. Osječki ugostitelj Ivan Kolhofer te kožar Josip Huttler ostavljaju gradu oporučno 1787. godine pozamašna sredstva namijenjena za izgradnju nove bolnice. Treća osoba, značajna za izgradnju nove bolnice u Osijeku, bio je isusovac Christian Monsperger, koji je ujedno i izvršitelj oporuka i začetnik same ideje[5].

Zahvaljujući dijelu sredstava iz Huttler-Kolhofer-Monspergerove zaklade, 1874. godine u Donjem gradu, na prostranom prostoru uz rijeku Dravu, završena je izgradnja jedne od najvećih i najsuvremenijih bolnica na jugoistoku Europe. S radom je započela 1. studenoga 1874.

1910. je predstojnikom kirurškog odjela postao Vatroslav Florschütz, kojeg povijest pamti kao začetnika traumatologije u Hrvatskoj[6]. Osječka se bolnica njegovim zalaganjem uzdigla među najsuvremenije medicinske ustanove. Zadužio je europsku i svjetsku kirurgiju konstruiravši ekstenzijsku aparaturu za repoziciju koštanih ulomaka pri prijelomu ekstremiteta. Danas su u literaturi poznate pod nazivom Balkan frame ili Florschütz Rahmen (v. Florschützova metoda).

Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata osječka bolnica privremeno postaje vojnom bolnicom. U teškim prilikama razvijen je poseban način medicinskog rada, osobito u pogledu zbrinjavanja ranjenika i bolesnika, poduzimanja protuepidemijskih mjera, medicinskog opskrbljivanja i sl.

Od 1969. do danas bolnica izdaje stručni časopis Medicinski vijesnik, a 1980. godine osnovana je Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja. U Domovinskom ratu, 1991./92. godine bolnica je pretrpjela velike ljudske žrtve i razaranja[5].

Osnivanjem Medicinskog fakulteta 1998. godine bolnica prerasta u kliničku bolnicu, a zatim i u klinički bolnički centar.

Ustroj[uredi VE | uredi]

Klinike[uredi VE | uredi]

  • Klinika za kirurgiju
  • Klinika za unutarnje bolesti
  • Klinika za psihijatriju
  • Klinika za neurologiju
  • Klinika za urologiju
  • Klinika za ginekologiju i opstetriciju
  • Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
  • Klinika za pedijatriju
  • Klinika za infektologiju
  • Klinika za neurokirurgiju
  • Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje
  • Klinika za očne bolesti

Zavodi[uredi VE | uredi]

  • Zavod za ortopediju i traumatologiju
  • Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
  • Zavod za maksilofacijalnu i oralnu kirurgiju
  • Zavod za dermatologiju i venerologiju
  • Zavod za radioterapiju i onkologiju
  • Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku
  • Zavod za liječenje boli

Klinički zavodi[uredi VE | uredi]

  • Klinički zavod za kliničku citologiju
  • Klinički zavod za transfuzijsku medicinu
  • Klinički zavod za patologiju i sudsku medicinu
  • Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja
  • Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

Ostale ustrojbene jedinice[uredi VE | uredi]

  • Objedinjeni hitni bolnički prijam
  • Bolnička ljekarna
  • Odjel za prehranu
  • Znanstvena jedinica za kliničko-medicinska istraživanja

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Referentni centri Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske (www.zdravstvo.gov.hr, pristupljeno 03.02.2019.)
  2. Izvješće: Rad bolnica u Hrvatskoj (2017.), Hrvatski zavod za javno zdravstvo (www.hzjz.hr, pristupljeno 03.02.2019.)
  3. 3,0 3,1 "U KBC Osijek obavljena stota transplantacija bubrega", Večernji list. Pristupljeno: 05.02.2019.
  4. "Više od sto transplantiranih bubrega u KBC-u Osijek u proteklih 10 godina", http://www.slavonija.club. Pristupljeno: 05.02.2019.
  5. 5,0 5,1 Povijest KBC Osijek (www.kbco.hr, pristupljeno: 03.02.2019.)
  6. Hrvatska enciklopedija Florschütz, Vatroslav (pristupljeno 03.02.2019.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]