Slavonija

Izvor: Wikipedija
     Slavonija (sa zapadnim Srijemom) i      Baranja na karti Republike Hrvatske
Grb Slavonije, nalazi se i u štitu na kruni grba Republike Hrvatske

Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj. Leži između rijeke Drave na sjeveru (granica s Mađarskom), Save na jugu (granica s BiH), planine Papuk na zapadu i Dunava na istoku (granica s Srbijom), s izuzetkom Srijema (granica između Slavonije i Srijema nije precizno određena). Slavonija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

Povijest

Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine Panonije, a nakon propasti Rimskog Carstva, naseljavaju je Slaveni. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez s Avarima. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali Dunava sve do Alpa. Slavonija se u to doba proseže od današnje zapadne Vojvodine do Istočnih Alpa. Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava. Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa 925. godine one postaju dio Hrvatske Kraljevine. 1091. godine regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća.
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u bitci na Mohačkom polju 1526. regija prelazi u vlast Osmanskog Carstva. 12. ožujka godine 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege, fra Luka Ibrišimović je s narodnom vojskom razbio Turke, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima 1699., dolazi pod Habsburšku krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između Drave i Save. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio Vojne krajine, pod upravom Ratnog vijeća u Beču. Nakon revolucije 1848. Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja 1867. dolazi u ugarski dio monarhije. 1881.Vojna krajina se konačno sjedinjuje s civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.

Nakon raspada Austro-Ugarske, Slavonija postaje dio Kraljevine Jugoslavije, gdje je od 1929. dio Savske banovine. Za vrijeme 2. svjetskog rata spada u njemačku okupacijsku zonu Nezavisne Države Hrvatske, a nakon rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar SFRJ.

Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991., srpsko stanovništvo osnovalo je vlastitu državu od dijelova istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan Autonomna srpska regija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadržavala je područja istočno od Osijeka, Vinkovaca i sjeveroistočno od Županje (cijela Baranja, gradovi Vukovar i Ilok). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela Okučani i veći dio planine Psunj. U svibnju 1995. Zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne operacije Bljesak. Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda (UNTAES) 1996., a 1998. vraćena je Hrvatskoj.

Gospodarstvo

Jutro u Slavoniji

Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se većinom žitarice (pšenica i kukuruz), industrijsko bilje (šećerna repa, uljarice, krmno bilje i duhan), te u nešto manjoj mjeri voće (jabuke, kruške, šljive). U istočnom dijelu razvijeno je i vinogradarstvo. U stočarskoj proizvodnji prevladava govedarstvo i svinjogojstvo. Razvijeno je i ribnjačarstvo.

Slavonske šume pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni hrast lužnjak). Iskorištavanje šuma, koje je započelo još sredinom 19. stoljeća, i danas je vrlo aktivno, ali zbog nerazvijenosti procesa obrade, ne predstavlja posebno profitabilnu gospodarsku granu.

Najpoznatije tvrtke iz Slavonije su:

Turizam

Zahvaljujući brojnim rječicama i potocima, očuvanim šumama, sačuvan je tradicionalni lovni i ribolovni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji žele provesti odmor u miru i tišini, daleko od gradskih gužvi.
Slavoniju okružuju tri rijeke: Sava, Drava i Dunav tvoreći prostor iznimne ljepote s bogatim šumama, pašnjacima i brežuljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu draž ovom dijelu Hrvatske. Najveći grad u Slavoniji je Osijek, smješten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turističku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadržajima.

Baranja je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice s Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode Kopački rit. Kopački rit bogat je životinjskim i biljnim svijetom. 1967. god. proglašen je parkom prirode, a uže područje zoološkim rezervatom. Veća mjesta na području Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski brod, Požega, Daruvar, Nova Gradiška, Kutjevo, Županja, Đakovo, Našice, Virovitica. Većina smještaja su pansioni s apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turistička ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na lovnom turizmu, ribolovu, te seoskom turizmu, tj. agroturizmu.

Stanovništvo

Većina stanovništva su Hrvati, dok su Srbi i Bošnjaci najveće nacionalne manjine.

Etnički sastav po županijama

U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011. godine živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19.8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. godinu (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13.5% (apsolutno za 171 199 osobe). [1]

Gradovi

Gradovi u Slavoniji s više od 20.000 stanovnika (2021.)

Grb Grad Županija Površina (km2) Stanovništvo
(Popis 2021.)
Coat of arms of Osijek.svg Osijek Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 171 km² 96.848
Slavonski Brod (grb).gif Slavonski Brod Flag of Brod-Posavina County.svg Brodsko-posavska 50,27 km² 50.039
Vinkovci (grb).gif Vinkovci Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska 94,21 km² 31.057
Đakovo (grb).gif Đakovo Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 170 km² 23.687
Vukovar (grb).gif Vukovar Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska 100,26 km² 23.536
Požega (grb).gif Požega Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska 133,91 km² 22.364

Gradovi u Slavoniji s manje od 20.000 stanovnika (2021.)

Grb Grad Županija Površina (km2) Stanovništvo
(Popis 2021.)
Virovitica (grb).gif Virovitica Zastava viroviticko podravske zupanije.gif Virovitičko-podravska 178,49 km² 19.366
Našice (grb).gif Našice Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 205,54 km² 14.336
Nova Gradiška (grb).gif Nova Gradiška Flag of Brod-Posavina County.svg Brodsko-posavska 49,58 km² 11.719
Slatina (grb).gif Slatina Zastava viroviticko podravske zupanije.gif Virovitičko-podravska 156 km² 11.524
Novska (grb).gif Novska Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif Sisačko-moslavačka (mali dio županije) 317 km² 11.234
Daruvar (grb).gif Daruvar Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif Bjelovarsko-bilogorska (mali dio županije) 64 km² 10.159
Valpovo (grb).gif Valpovo Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 141,67 km² 9.783
Županja (grb).gif Županja Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska 88,94 km² 9.246
Pleternica (grb).gif Pleternica Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska 198,13 km² 9.243
Belišće (grb).gif Belišće Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 69 km² 8.884
Donji Miholjac (grb).gif Donji Miholjac Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 134,6 km² 8.063
Beli Manastir (grb).gif Beli Manastir Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 55 km² 8.053
Pakrac (grb).gif Pakrac Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska 358,82 km² 7.095
Ilok (grb).gif Ilok Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska 129,46 km² 5.147
Lipik (grb).gif Lipik Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska 212 km² 5.126
Otok (grad) (grb).gif Otok Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska 136,15 km² 4.902
Kutjevo (grb).gif Kutjevo Zastava pozesko slavonske zupanije.gif Požeško-slavonska 173,61 km² 4.886
Orahovica (grb).gif Orahovica Zastava viroviticko podravske zupanije.gif Virovitičko-podravska 123,9 km² 4.552

Izvori