Klorbenzen

Izvor: Wikipedija

Klorbenzen (C6H5Cl, fenil klorid, benzenklorid, monoklorbenzen, fenil) je aromatičan organski spoj. Bezbojna je i zapaljiva tekućina.

Proizvodnja (sinteziranje)[uredi | uredi kôd]

Proizvodi se kloriranjem benzena, a industrijski se dobiva posredno; kloriranjem ugljikovodika vodik se zamjenjuje klorom, pa nastaju klorovi derivati ugljikovodika metil-klorid, kloroform te klorbenzen.

Upotreba[uredi | uredi kôd]

Klorbenzen se naširoko koristi kao posrednik (intermedijer) u proizvodnji tekstila, fenola, anilina, herbicida, pesticida, DDT-a (1,1-difeniletan, insekticid), bojila i guma. Koristi se često kao otapalo.
p-Diklorbenzen upotrebljava se kao larvicid protiv moljaca i insekata koji buše drvo breskve.
o-Diklorbenzen sa sadržajem 4% para-izomera upotrebljava se kao medij za prijenos topline u intervalu 150 °C- 250 °C. Relativna tehnička važnost klorbenzena, p-diklorbenzena i o-diklorbenzena ogleda se u proizvodnji u USA, koja je 1955.g. iznosila 200 000 tona klorbenzena, 25 000 tona para- i 12 000 tona orto– diklorbenzena.

Nedovršeni članak Klorbenzen koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Izvori[uredi | uredi kôd]

  • http://en.wikipedia.org/wiki/Chlorobenzene
  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 385.
  • Carl R. Noller; Kemija organskih spojeva. Glavni urednik: Zvonko Vistrička. Izdavač: Tehnička knjiga, listopad 1968.g. Zagreb. Str. 433.