Klotar I.
| Klotar I. Stari | |
|---|---|
 Klotar I. | |
| kralj Soissonsa | |
| Vladavina | 511. – 558. |
| Prethodnik | Klodvig I. |
| Nasljednik | Hilperik I. |
| kralj Orléansa | |
| Vladavina | 524. – 558. |
| Prethodnik | Klodomer |
| Nasljednik | Sveti Guntram |
| kralj Reimsa | |
| Vladavina | 555. – 558. |
| Prethodnik | Teodebald |
| Nasljednik | Sigebert I. |
| kralj Pariza | |
| Vladavina | 558. |
| Prethodnik | Hildebert I. |
| Nasljednik | Haribert I. |
| kralj Franaka | |
| Vladavina | 558. – 561. |
| Prethodnik | upražnjeno (od 511.) |
| Nasljednik | upražnjeno (od 561.) |
| Supruga | Guntheuc Radegunda Ingund Aregund Chunsina |
| Djeca | Guntar Hilderik Haribert I. Sveti Guntram Sigebert I. Hilperik I. Klotsinda Hram |
| Dinastija | Merovinzi |
| Otac | Klodvig I. |
| Majka | Klotilda |
| Vjera | kršćanin |
| Normativni nadzor | |
Klotar I. Stari (?, 497. – Compiègne, prosinac 561.), franački kralj Soissonsa (511. – 558.), Orléansa (524. – 558.), Reimsa (555. – 558.), Pariza (558.) i čitavog Franačkog Kraljevstva (558. – 561.), iz dinastije Merovinga. Veći dio svoje vladavine pokušavao je zavladati cjelokupnom franačkom državom, što je postupno uspjelo te je do 558. godine ponovno ujedinio čitavu državu. U zadnjem razdoblju vladavine usmjerio se i na teritorije izvan franačke granice te je ratovao protiv Tirinžana i Sasi (555. – 556.) te protiv Britanaca (560.), koje je prisilio na plaćanje danka. Odigrao je važnu ulogu u širenju franačke hegemonije u zapadnoj Europi.[1]
Poslije njegove smrti 561. godine, Franačko Kraljevstvo se opet raspalo među njegovim sinovima nasljednicima, ovaj put na kraljevstva Austrazije, Neustrije i Burgundije.[2]
Bio je najmlađi sin franačkog kralja Klodviga I. iz merovinške dinastije i Klotilde, kćeri burgundskog kralja Kilperika II. (473. – 493.). Imao je starijeg polubrata Teodorika I. iz očeve ranije veze s nepoznatom ženom. Iz očeva braka s Klotildom imao je braću Ingomera, Klodomera, Hildeberta I. i sestru Klotildu.
Nedugo prije smrti, njegov otac je odlučio da se nakon njegove smrti kraljevstvo podijeli među njegove sinove. Klotaru je pripalo jezgro države salijskih Franaka na području današnje sjeveroistočne Francuske i Belgije, kojim je zavladao 511. godine. Za razliku od oca Klodviga, koji je primio kršćanstvo, Klotar je smatrao da se odredba o monogamiji ne odnosi na vladajuću elitu te je imao mnogo žena. Uz pomoć braćnih veza stvarao je savezništva s drugim kraljevstvima i njihovim vođa te tako gradio čvrstu i stabilnu vlast.
Klotar je poveo vojnu kampanju protiv Turinga, zajedno s bratom Teuderikom I., 531. godine i osvojio Tiringiju, dok je 532. godine napao Burgunde, zajedno s bratom Hildebertom I., pokorio ih 534. godine te također pripojio njihovu Burgundiju franačkoj državi.[3] Kako bi ostvario stabilnost, oženio je turinšku princezu Radegundu. Također je 541. vodio vojnu kampanju i protiv Vizigota.
Klotar I. je bio okrutan i nemilosrdan vladar koji je u građanskom ratu koji je trajao 48 godina uspješno eliminirao svu svoju braću i njihovu djecu kako bi ponovno ostvario jedinstvo Franačke države narušeno očevom odlukom o državnoj podjeli. Tako je 560. godine uhvatio i pogubio pobunjenog sina Chrama i svu njegovu obitelj. Osim ratova u samoj Francuskoj poduzimao je vojne pohode u Burgundiji i Saskoj.
Klotar I. je poslije pogiblje brata Klodomera 524. godine preuzeo njegovu kraljevinu. Nakon smrti kralja Reimsa, Theudebalda († 555.), unuka Klotarova brata Teoderika I, njegovo kraljevstvo je Klotar I. pripojio sebi i načinio još jedan korak prema ujedinjenju franačke države. Godine 558. umro mu je i brat Hildebert I., nakon čega je Klotar i njegovu državu pripojio sebi i tako ujedinio cijelu Franačku.
Godine 555. napao je Sase i prisilio ih na plaćanje danka, a ponovno je napao te iznova pokorio i Turinge do 556. godine.[4]
Poslije vladavine od samo tri godine podijelio je, pred smrt 561. godine, ponovno teško stečeno državno jedinstvo među svojim sinovima:
- Haribert I., kralj Neustrije (561. – 567.)
- Guntram, kralj Burgundije (561. – 592.)
- Sigebert I., kralj Austrazije (561. – 575.)
Ubrzo je započeo novi građanski rat među braćom za vrhovnu vlast. Te bitke će trajati sljedeće 52. godine do finalne pobjede kralja Klotara II.