Vidi kôd stranice Knežev dvor

[[Datoteka:Rector's palace.jpg|mini|desno|250px|Knežev dvor]]
[[Datoteka:Casco viejo de Dubrovnik, Croacia, 2014-04-13, DD 07.JPG|minijatura|Predvorje Kneževa dvora po noći]]
'''Knežev dvor''' je palača u [[Dubrovnik]]u sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].

[[Knez]] se birao na mandat od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu u dvoranu Velikog vijeća je latinski natpis ''Obliti privatorum publica curate'' ("Zaboravite privatno i brinite se za javno").

== Povijest ==
[[Datoteka:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine [[1435.]] u oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a zbog koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio della Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva izrađen oko 1440. godine.

Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463.]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. Nakon zadnje eksplozije dolazi majstor iz Firence koji će voditi daljnju obnovu dvora, Salvi di Michele. Gotičko-renesansne prozore na pročelju su klesali domaći majstori Radivoj Bogosalić, Radonja Grubačević, Đuro Utišenović, Ratko Ivančić i Nikola Marković. U velikom [[potres]]u [[1667.]] doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok]]ni pečat.

Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808.]] godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]]. Godine [[1919.]] proglašen je za spomenik kulture, zalaganjem „Nadleštva umjetnosti i spomenike” u Dubrovniku odnosno njegovog glavnog konzervatora umjetničko-povijesnih spomenika, [[Marko Murat|Marka Murata]].<ref name="Kolo-2007">{{cite journal | url = https://www.matica.hr/kolo/307/muratova-autobiografska-uzgrednica-20502/ | language = hr | authors = Ivan Viđen, Marko Murat | title = Muratova (auto)biografska uzgrednica / Sjećanja i misli | journal = [[Kolo (magazine)|Kolo]] | issue = 2 | date = Summer 2007 | issn = 1331-0992 | publisher = [[Matica hrvatska]] | access-date = 2023-04-13 | url-status = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100809033220/http://www.matica.hr/Kolo/kolo2007_2.nsf/AllWebDocs/Marko_Murat | archive-date = 2010-08-09 }}</ref> Do Drugog svjetskog rata ima upravnu funkciju. U njemu su prilikom svojih posjeta Dubrovniku boravili i vladari Franjo Josip I i Aleksandar Karađorđević. U muzej je pretvoren 1948.

U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka Republika]] podigla jednom zaslužnom pučaninu. I on je stradao u potresu, te je naknadno obnovljen.

== Sadašnjost ==
Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni [[muzej]] u sklopu [[Dubrovački muzeji|Dubrovačkih muzeja]]. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] iz 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora nego je godinama prikupljan iz starih [[dubrovnik|dubrovačkih]] palača, [[ljetnikovac]]a i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovine 19. stoljeća. Pročelje Kneževa dvora nalazi se na poleđini novčanice od 50 kuna.

U [[atrij]]u Kneževog dvora tijekom [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] i festivala [[Dubrovnik#Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"|Julian Rachlin i prijatelji]] održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].

U Kneževom dvoru u staroj gradskoj jezgri krajem [[2019.]] godine ugrađen je novi sustav grijanja i hlađenja koji kao izvor energije koristi morsku vodu. Postrojenjem se opskrbljuje zgrada Gradske uprave i Knežev dvor, ali i [[Kino Sloboda]] te [[Kazalište Marina Držića]], a projekt „Seadrion“ vrijedan nešto više od 3 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europske unije.<ref name="">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/jadransko-more-prirodna-ljepota-ali-i-neiscrpan-izvor-energije-15010424 |title=Jadransko more: Prirodna ljepota, ali i neiscrpan izvor energije |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N |Novac.hr]] |work=novac.jutarnji.hr |date=1. prosinca 2020. |accessdate=9. prosinca 2020.}}</ref>

== Dubrovački knezovi ==

*1205. [[Damjan Juda]] 
*1385. [[Klement Gučetić]] 
*1521. [[Jakov Bunić]]
*1613. [[Jakov Lukarević (povjesničar)|Jakov Lukarević]] 
*1771. [[Ivan Franatica Sorkočević]] 

== Literatura ==
{{commonscat|Rector's palace}}
* Nada Grujić, "Onofrio di Giordano della Cava i Knežev dvor u Dubrovniku", u: ''Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske'', Zagreb, 2008. ({{ISBN|978-953-6106-75-2}})
* Katarina Horvat Levaj, Relja Seferović: [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R27/pdf/barokna-obnova-knezeva.pdf "Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 27, 2003. (ISSN 0350-3437)
* ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.
*Renesansa, Milan Pelc, Zagreb, 2007.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mdc.hr/dubrovnik/hr/kulturnopovijesni/dvor.html Knežev dvor]

{{Dubrovnik-grad}}

[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Palače u Dubrovniku]]
[[Kategorija:Muzeji u Dubrovniku]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Dubrovniku]]