Kolostrum

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Na lijevoj slici nalazi se kolostrum izlučen četiri dana nakon porođaja, a na desnoj slici nalazi se mlijeko izlučeno osam dana nakon porođaja.

Kolostrum (poznat i kao prvo mlijeko), oblik mlijeka koji stvaraju mliječne žlijezde sisavaca (uključujući tu i ljude) u kasnoj trudnoći. U ženka većine vrsta sisavaca kolostrum se stvara neposredno prije porođaja. Sadrži veću količinu bjelančevina nego obično mlijeko.[1] Također, sadrži protutijela koja štite novorođenče od bolesti i infekcija te bioaktivne tvari koje pomažu aktivirati imunološki sustav novorođenčeta, potaknuti rad crijeva i posijati zdrav mikrobiom crijeva u nekoliko prvih dana života.

Čovječji kolostrum[uredi | uredi kôd]

Kolostrum ima blag laksativni učinak, pa pomaže novorođenčetu da ima česte stolice. Tako se iz tijela izbacuje višak žutog pigmenta bilirubina, proizvoda razgradnje eritrocita s fetalnim hemoglobinom, te se tako sprječava žutica. Kolostrum sadrži velik broj imunosnih stanica (npr. limfociti)[2] i antitijela poput IgA, IgG i IgM, koji su neke od glavnih sastavnica imunološkog sustava. Tu su i druge komponente imunološkog sustava, kao što su laktoferin,[3] lizozim,[4] laktoperoksidaza[5] i razne bjelančevine. U kolostrumu su i citokini (kemijske tvari koje omogućuju komunikaciju između stanica),[6] uključujući interleukine,[6] faktor tumorske nekroze,[7] kemokine[8] i druge.

Kolostrum je bogat bjelančevinama, vitaminom A, magnezijem i natrijevim kloridom, ali je od zrelog mlijeka siromašniji ugljikohidratima, mastima, glukozom i kalijem. Također sadrži vitamin E, mliječni šećer laktozu i pigment β-karoten koji mu daje žutu boju. Zbog velike količine bjelančevina jako je gust. Najvažnije bioaktivne sastavnice jesu faktori rasta i antimikrobni faktori. Antitijela u kolostrumu su nositelji pasivne imunosti, dok faktori rasta potiču rast crijeva.

Izlučuje se u vrlo malim količinama, 2-20 mL (od pola do četiri čajne žličice) po podoju, prilagođeno djetetovu kapacitetu probavnog sustava. Prosječna dnevna doza oko 100 mL. Nakon nekoliko dana izgled i količina mlijeka mijenjaju se te se izlučuje prijelazno mlijeko. Prijelazno je mlijeko svjetlije boje, izlučuje se u većim količinama i sadrži više masti nego kolostrum. Pretvorba prijelaznog u zrelo mlijeko traje 7-14 dana. Zrelo je mlijeko bjelje boje i ima oko 88 % vode.[9] Sadrži mnogo korisnih tvari, ali manje nego kolostrum. Energijska vrijednost kolostruma iznosi 67 kcal/dL, dok je energijska vrijednost zrelog mlijeka 72 kcal/dL.[10]

Kako bi dijete dobilo kolostrum koji je važan za razvoj njegovog imunološkog sustava i zdravlje crijeva, potrebno je što ranije nakon poroda uspostaviti dojenje, već prvi sat nakon porođaja (zlatni sat). Za pravilnu uspostavu dojenja važan je pravilan hvat na dojci,[11] izbjegavati sedative i analgetike tijekom poroda jer oni preko posteljice ulaze u krvotok djeteta i ometaju prvi podoj.[12] te dojiti isključivo[13] i prema zahtjevu novorođenčeta.[14]

Kolostrum u ostalih životinja[uredi | uredi kôd]

Kolostrum je od presudne važnosti za novorođene životinje zato što one ne primaju nikakva antitijela preko posteljice. Kolostrum varira u količini i kvaliteti. U mliječnoj industriji kvaliteta kolostruma mjeri se količinom imunoglobulina G po litri. Novorođeno tele mora dnevno konzumirati 4 litre, s tim da svaki kolostrum mora sadržavati barem 50 IgG/L. Količina imunoglobulina G može se mjeriti različitim uređajima, kao što su kolostrometar, optički refraktometar i digitalni refraktometar. Kod uzgoja većine muznih krava, tele se odvaja od majke odmah nakon rođenja i hrani se kolostrumom iz bočice.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. L. Saint, Margret Smith, P. E. Hartmann. 1984. The yield and nutrient content of colostrum and milk of women from giving birth to 1 month post-partum. British Journal of Nutrition. 52: 91CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ncbi.nlm.nih.gov, ur. 1. studenoga 1990. Lymphocytes bearing the T cell receptor gamma delta in human breast milk. Pristupljeno 1. prosinca 2012.
  3. Groves, ML. 1960. The isolation of a red protein from milk. Journal of the American Chemical Society. 82 (13): 3345–3360. doi:10.1021/ja01498a029
  4. Paulík S, Slanina L, Polácek M. Siječanj 1985. [Lysozyme in the colostrum and blood of calves and dairy cows]. Vet Med (Praha) (slovački). 30 (1): 21–8. PMID 3918380CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. Reiter B. 1978. The lactoperoxidase-thiocyanate-hydrogen peroxide antibacterium system. Ciba Found. Symp. (65): 285–94. PMID 225143
  6. a b Hagiwara K, Kataoka S, Yamanaka H, Kirisawa R, Iwai H. Listopad 2000. Detection of cytokines in bovine colostrum. Vet. Immunol. Immunopathol. 76 (3–4): 183–90. doi:10.1016/S0165-2427(00)00213-0. PMID 11044552CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. Rudloff HE, Schmalstieg FC, Mushtaha AA, Palkowetz KH, Liu SK, Goldman AS. Siječanj 1992. Tumor necrosis factor-alpha in human milk. Pediatr. Res. 31 (1): 29–33. doi:10.1203/00006450-199201000-00005. PMID 1375729CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  8. Maheshwari A, Christensen RD, Calhoun DA. Studeni 2003. ELR+ CXC chemokines in human milk. Cytokine. 24 (3): 91–102. doi:10.1016/j.cyto.2003.07.002. PMID 14581003CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  9. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. listopada 2017. Pristupljeno 15. ožujka 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. https://www.inkling.com/read/essential-obstetrics-and-gynaecology-symonds-arulkumaran-5th/chapter-13/the-importance-of-breastfeeding
  11. RODA. 20. srpnja 2004. Ispravan položaj pri dojenju. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  12. RODA. 4. srpnja 2016. Neopravdani razlozi odgađanja prvog podoja nakon poroda. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  13. RODA. 1. kolovoza 2019. Isključivo dojenje. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  14. RODA. 20. listopada 2013. Dojenje na zahtjev djeteta ili prema strogom rasporedu. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]