Koncelebrirana misa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Koncelebrirana misa
Koncelebrirana misa u Jeruzalemu

Koncelebrirana misa, koncelebracija ili suslavlje (lat. con - zajedno + celebrare - slaviti) predstavlja zajedničko misno slavlje euharistijske liturgije nekoliko biskupa ili svećenika, najčešće svečana misna slavlja o župnim ili (nad)biskupijskim, crkvenim, svetačkim i marijanskim blagdanima, spomendanima i slavljima.

Sve su papinske, kardinalske i (nad)biskupske mise u pravilu koncelebrirane.

Povijest[uredi VE | uredi]

Koncelebracija je oduvijek bila prisutna u kršćanstvu, napose Istočnom kršćanstvu, dok je u Katoličkoj Crkvi nakon Drugog Seviljskog sabora 613. godine, na kojem je određeno da svećenici ne smiju koncelebrirati bez prisustva biskupa, sve do Drugog vatikanskog sabora bila strogo određena samo u dvije prigode - na svećeničkom ređenju i biskupskim misama. Od toga pravilo odstupalo se u Srednjem vijeku za vrijeme doba kuge, kada su mise zadušnice u pravilu bile koncelebrirane.

Nakon Drugog vatikanskog sabora, koncelebrirana misa prestaje se izdvajati od bilo koje druge svete mise na temelju zalaganja pape Pija XII., ali i s jasnim uporištem u Isusovim riječima iz Matejevog evanđelja: »Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima.« (Mt 18,20) Time su svećenici suslavitelji od samo prisutnih svjedoka postali punopravni sudionici misnoga slavlja, prema riječima pape Pija XII. iz apostolske konstitucije Episcopali consecrationi.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Koncelebracija u mrežnom izdanju Katoličke enciklopedije (1913.): newadvent.org
  • Koncelebracija na stranicama Hrvatskog jezičnog portala: hjp.znanje.hr