Koncert za klavir i orkestar u a-molu (Grieg)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Koncert za klavir i orkestar
Skladatelj Edvard Grieg
Nastanak 1868.
Premijera 3. travnja 1876., Kopenhagen
Kataloška oznaka op. 16
Forma solistički koncert
Tonalitet a-mol
Broj stavaka 3
Trajanje oko 30 minuta

Koncert za klavir i orkestar u a-molu op. 16 skladba je klasične glazbe koju je Edvard Grieg skladao 1868. godine. Premijera Koncerta bila je 3. travnja 1869. godine u Kopenhagenu. Najpoznatije je i najizvođenije Griegovo djelo.

Kontekst[uredi | uredi kôd]

Edvard Hagerup Grieg bio je norveški skladatelj, pijanist i dirigent iz razdoblja romantizma. Većinu Griegova opusa, zasnovanog na norveškom folkloru, čine pjesme, romanse, klavirska djela i komorna glazba. Za djela većeg obujma nije pokazivao interes, iako Koncert za klavir i orkestar u a-molu op. 16 i scenska glazba "Peer Gynt" (dvije suite iz nje) spadaju među najpopularnije njegove skladbe.

Nastanak[uredi | uredi kôd]

Grieg nije pokazivao interes za veća djela; Koncert za klavir i orkestar u a-molu njegov je jedini završeni klavirski koncert. Napisao ga je 1868. godine u Danskoj, ali zbog poslova u Norveškoj nije bio na premijeri 3. travnja 1869. u Kopenhagenu. Umjesto njega solist na premijeri bio je Edmund Neupert. Grieg je više puta prerađivao koncert i načinio je preko 300 izmjena u orkestraciji. Iako je Griegu nadahnuće za taj koncert bio Schumannov Klavirski koncert u a-molu koji je slušao u izvođenju Clare Schumann još 1858. na studiju u Leipzigu, nije imitacija tog koncerta, premda imaju neke slične elemente. Osim što je Koncert jedno od najpoznatijih Griegovih djela, spada i u popularnije klavirske koncerte u svijetu.

O glazbi[uredi | uredi kôd]

Orkestracija: 2 flaute, 2 oboe, 2 klarineta, 2 fagota, 2 horne, 2 trube, 2 trombona, tuba, timpani, gudači. U kasnijim orkestracijama Grieg je dodao još 2 horne i 3. tombon umjesto tube.

Tonalitet: a-mol

Koncert je napisan u klasičnom stilu, brzi (sonatna forma) - spori (ternarna forma) - brzi stavak (kombinacija sonatne i rondo-forme). Drugi i treći stavak izvode se bez pauze (attacca).

  1. Allegro molto moderato
  2. Adagio
  3. Allegro moderato molto e marcato

1. Allegro molto moderato[uredi | uredi kôd]

Allegro molto moderato (12'35")
Snimka: Češki nacionalni simfonijski orkestar

Uvod prvog stavka sličan je Schumannovom Koncertu. Na krešendo timpana nadovezuju se silazne kaskadne figure klavira. Slijede uobičajene dvije teme, tiha prva tema drvenih puhača koju preuzimaju gudači i lirska druga tema koju uvodi čelo te uobičajeni razvoj i repriza s virtuoznom solističkom kadencom.

2. Adagio[uredi | uredi kôd]

Adagio (6'21")
Snimka: Češki nacionalni simfonijski orkestar

Sjetnu prvu temu drugog stavka uvode prigušeni gudači, na koju klavir odgovara svojom temom. U dijalogu s orkestrom akcent klavira nije razrada tema, već njihova ornamentacija.

3. Allegro moderato molto e marcato[uredi | uredi kôd]

Allegro moderato molto e marcato (10'30")
Snimka: Češki nacionalni simfonijski orkestar

Treći stavak počinje klavir temom živahnog norveškog plesa, za kojim flauta uvodi mirnu pastoralnu temu. U proširenom razvoju vraća se prva tema. Kratka solistička kadenca prethodi ubrzanom plesu, za kojim slijedi bravurozna završna kadenca.

Trajanje koncerta je oko 30 minuta.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Koncert za klavir i orkestar u a-molu