Korisničko iskustvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Korisničko iskustvo, poznato još i pod engleskim nazivom User experience (UX) podrazumijeva i uključuju ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživjava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Korisničko iskustvo dodatno uključuje proučavanje praktičnih, iskustvenih, afektivnih, smislenih i vrijednih aspekata u odnosu čovjek-računalo. U dodatnom značenju, korisničko iskustvo uključuje i doživljavanje - percepciju aspekata sustava kao što su korisnost, učinkovitost i jdostavnost uporabe. Po svojoj prirodi UX se može okarakterizirati i kao subjektivno u svojoj prirodi s obzirom da ga određuju osobni doživljaji pojedinca i njegovog odnosa prema proizvodu, sustavu ili usluzi.

Korisničko iskustvo je izuzetno dinamično i interdisciplinarno područje rada koje je u stalnoj promjeni s obzirom da se mijenjaju načini i tipovi pojedinih rješenja, usluga i sustava.

Definicija[uredi VE | uredi]

Međunarodni standard "ergonomije međudjelovanja čovjeka i sustava", ISO 9241-210,[1] definira korisničko iskustvo kao "doživljaje i odgovore koji su nastali kao posljedica korištenja određenog proizvoda ili usluge ili kao posjedica očekivanog doživljaja uporabe proizvoda, sustava ili usluge. Sudeći prema ISO definiciji - korisničko iskustvo uključujue sve korisnikove emocije, uvjerenja, preference, dođivljaje, fizičke i pishološke odgovore, ponašanja i dostignuća koja se događaju prije, tijekom i nakon uporabe. Dodatno, ISO navodi i tri ključna čimbenika koja obliku korisničko iskustvo: sustav, korisnik i kontekst uporabe.

Osim ISO standarda, postoji i još dodatni niz definicija korisničkog iskustva.[2] Neke je definirao Law et al.[3]

Povijest i razvoj[uredi VE | uredi]

Pojam korisničkog iskustva je široj javnosti prvi put približio Donald Norman sredinom 90ih godina 20. stoljeća[4] Kasnije su se oblici i definicija korisničog iskustva dodatno mijenjali, a taj proces, posebno potaknut razvojem softverskih i nizom visoko-tehnoloških rješenja, i dalje traje.

Korisničko iskustvo interaktivnih proizvoda, web-stranica ili aplikacija se danas mjeri i opsuje nizom metoda, uključujući upitnike, fokus-grupe, testiranja iskoristivosti (usability testing) i drugih. Pojam "dizajn korisničkih iskustava" (User experience design) danas podrazumijeva planiranje, stvaranje i distribuciju rješenja. Pojedine sastavnice dizajna korisničkih iskustava se mogu sažeti u nekoliko temeljnih sastavnica: Informacijska arhitektura- IA, interakcijski dizajn - IxD, dizajn korisničkih sučelja - UI, vizualni dizajn, iskoristivost (usability), sadržaj i računalno programiranje.

Korisničko iskustvo u današnje vrijeme informacijske revolucije ima vrlo velik utjecaj prilikom razvoja i izgradenje web-sjedišta, mobilnih i web aplikacija, rješenja temeljenih na uporabi "Oblaka" (Cloud). Poslovna vrijednost ulaganja u dizajn korisničkih iskustava je značjna, međutim, precizno i nesubjektivno mjerenje povrata investicije se tek razvija. Međutim polje znanja već prepoznaje tzv. meke i tvrde doprinose procjenama povrata investicije u kontekstu korisničkog iskustva. Navodi se, tako, da se za svaki dolar uložen u dizajn i korisničko iskustvo mogu očekivati povrati od 2 do 100 dolara.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. International Organization for Standardization (2009). Ergonomics of human system interaction - Part 210: Human-centered design for interactive systems (ranije poznat kao 13407). ISO FDIS 9241-210:2009.
  2. UX definitions at AllAboutUX.org
  3. Law, E.; Roto, V.; Hassenzahl, M.; Vermeeren, A.; Kort, J. (4–9 April 2009). "Understanding, Scoping and Defining User Experience: A Survey Approach". Proceedings of Human Factors in Computing Systems conference. CHI’09. Boston, MA, USA. 
  4. Donald Norman, Jim Miller, Austin Henderson: What You See, Some of What's in the Future, And How We Go About Doing It: HI at Apple Computer. Proceedings of CHI 1995, Denver, Colorado, USA

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

.