Vidi kôd stranice Kosovo

{{redirect|Kosova}}
{{Okvir_zemlje_svijeta 
|  ime                         = Republika Kosovo 
|  izvorno_ime                 = Republika e Kosovës <br/> Република Косово 
|  ime_genitiv                 = Kosova 
|  eng_ime                     = Kosovo 
|  zastava                     = Flag of Kosovo.svg 
|  grb                         = Coat of arms of Kosovo.svg 
|  lokacija                    = Europe-Republic_of_Kosovo.svg
|  službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] 
|  glavni_grad                 = [[Priština]] 
|  predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|  predstavnik_države          = Predsjednik 
|  predstavnik_države_osoba    = [[Vjosa Osmani]] 
|  predsjednik_vlade_osoba     = [[Albin Kurti]] 
|  površina_poredak            = 161 
|  površina                    = 10 908<ref>[http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html Podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015192904/http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html |date=15. listopada 2018. }}, ks.undp.org, pristupljeno 15. listopada 2018.</ref> 
|  vode                        = ? 
|  stanovništvo_poredak        = 140 
|  stanovništvo                = 1 739 825 
|  godina_popisa               = 2011 
|  gustoća_stanovništva        = 220 
|  neovisnost                  = Kosovo je proglasilo neovisnost [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. 
|  BDP_PKM_godina              = 2008. 
|  BDP_PKM                     = 2 milijarde € 
|  BDP_PKM_rang                = ? 
|  BDP_PKM_per_capita          = 2270 € 
|  BDP_PKM_per_capita_rang     = ? 
|  valuta                      = [[euro]] '''<sup>1)</sup>''' 
|  stoti_dio_valute            = 100 centa 
|  vremenska_zona              = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti 
|  himna                       = [[Europa (himna)|Europa]] 
|  internetski_nastavak        = [[.xk]] (privremeno)<ref>{{Citiranje weba|title=Internet country code - The World Factbook|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|accessdate=2021-06-21|website=www.cia.gov}}</ref>
|  pozivni_broj                = +383 '''<sup>3)</sup>''' 
|  komentar                    = <sup>1)</sup> Na Kosovu je službena valuta zbog specifičnosti situacije [[euro]], iako Kosovo nije u [[Eurozona|Eurozoni]];<br />
<sup>3)</sup> Do 1. siječnja 2015. na Kosovu je korišten pozivni broj za Srbiju +381 za fiksne linije. Operateri mobilne telefonije na Kosovu služili su se predbrojem +377 (Monako) ili +386 (Slovenija). 
|  moto = nema
}}
'''Kosovo''' ([[Albanski jezik|alb.]] ''Kosova'', ''Kosovë'', ''Republika e Kosovës''; [[Srpski jezik|srp.]] Република Косово; [[Turski jezik|tur.]] ''Kosova Cumhuriyeti'') je [[Popis nepriznatih država#Države koje nisu priznate od svih članica_UN-a|djelomično priznata država]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. U [[Veljača|veljači]] [[2008.]] [[Skupština Kosova]] jednostrano je proglasila Republiku Kosovo, koju je do 24. travnja 2023. [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo]] 90<ref>https://statusofkosovo.info/</ref> od 193 država članica UN-a,<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/] |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213123714/https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |archive-date=13. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019.}}</ref><ref>[http://www.kosovothanksyou.com/ Who recognized Kosova]</ref> te četiri ne-članice UN-a: [[Suvereni malteški vojni red]], [[Republika Kina|Republika Kina (Tajvan)]] (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), [[Cookovo Otočje]] i [[Niue]].

Kosovo se nalazi pod upravom [[EULEX]]-a od [[2008.]] godine, a izvan nadzora [[Srbija|Republike Srbije]].

Od [[kolovoz]]a [[2006.]], Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.unmikonline.org/constframework.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=4. rujna 2006. |archive-date=30. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |url-status=dead}}</ref> kojemu je [[glavni grad]] [[Priština]] ([[albanski|alb.]] ''Prishtinë''). [[17. veljače]] [[2008.]] kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku [[Srbija]] nije priznala,<ref name="nepr_srb">{{sr icon}} Vlada Republike Srbije - [http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 Odluka o poništavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglašenju jednostrane nezavisnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225182512/http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 |date=25. veljače 2008. }}, 14. veljače 2008.</ref> dok su neovisnost Kosova uskoro priznale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], većina država Arapskoga poluotoka, [[Njemačka]] i druge zemlje, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="prizn_hr" />

<!-- poveznica na prijedlog Maartija Aahtisaarija -->
Zbog svoje apsolutne većine, [[Albanci]] imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio [[Srbi|Srba]] (''[[Kosovci]]'') ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz [[Beograd]]a.

Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Ovi postotci su vjerojatno varljivi s obzirom da popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr">{{Citiranje časopisa |url=http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |title=Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031130416/http://www.business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |archive-date=31. listopada 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}</ref>

Kosovo je formirano kao zasebna država povodom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova zračna bombardiranja]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

==Povijest==
{{glavni|Povijest Kosova}}

===Prapovijest===
Kosovo su naseljavali [[Dardanija|Dardani]], ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja.

===Srednji vijek===
[[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]).

===Turska vlast===
[[Datoteka:Ali pasha i Prizrenska liga (1).jpg|mini|Članovi [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], političke organizacije osnovane [[1878.]] u kosovskom gradu [[Prizren]]u koja se nije slagala sa odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] i zahtjevala granice [[Velika Albanija|Velike Albanije]], tada još unutar [[Osmanskog Carstva]] kao rješenje albanskog pitanja na Balkanu.]]

Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci]]ma, Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]].

Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu.

<gallery>
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878.
Image:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881.-1912.
</gallery>

=== 1912. – 1918. ===
Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija (Kosovo)|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pobuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]].
Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine.

===Od Prvoga svjetskog rata do proglašenja neovisnosti===
Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine.
<!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? -->

Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti.

U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, koju je organizirala [[Liga naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini.

Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti.

Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].<ref>[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}</ref>

Nakon invazije [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. Godine [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava kojoj pomažu njemačke naoružane snage vlada Kosovom.

[[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda "[[Zejnel Ajdini]]". Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10&nbsp;km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije).
<!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? -->

[[Datoteka:Prishtina perspektivë nga Radio Kosova 1.jpg|250px|minijatura|desno|Priština]]
[[Datoteka:Prizreni gjate dimrit.jpg|250px|minijatura|desno|Prizren]]
'''''Autonomija Kosova''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.<ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju ''Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}</ref>
Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.<ref>Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.</ref>

Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi "smirivanja" naroda.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&catid=22:feljtoni&Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.</ref> Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire.

Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini.

[[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]] – [[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300 000 Srba i ostalih, bilo je 12 000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva ubijen u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&mm=03&dd=15&nav_category=12&nav_id=135320</ref> Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog ubojstva.
Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm</ref>
UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano.<ref>http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says</ref><ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001</ref> Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://www.webcitation.org/6ER6YRMMX?url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852 |archive-date=14. veljače 2013. |access-date=4. travnja 2013.}}</ref>

===Od proglašenja neovisnosti===
{{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}}

[[Datoteka:Hashim Thaci Joe Biden Fatmir Sejdiu with Declaration of Independence of Kosovo.JPG|mini|[[Hashim Thaci]] [[Joe Biden]] i [[Fatmir Sejdiu]] drže Deklaraciju o neovisnosti Kosova, [[Priština]] 2008.]]

[[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].<ref>[https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}</ref> Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, jer se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda.
[[Datoteka:Recognition of kosovo map.png|mini|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom državom.]]

[[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.<ref name="prizn_hr">{{Citiranje časopisa |url=http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |title=Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108124345/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |archive-date=8. siječnja 2014. |access-date=19. ožujka 2008.}}</ref> Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.<ref>[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325003417/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |date=25. ožujka 2008. }}; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]].

<gallery>
File:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo prema kosovskim institucijama i zemljama koje priznaju Kosovo
File:Kosovo ap en.png|AP Kosovo i Metohija prema srbijanskoj vladi i zemljama koje ne priznaju Kosovo
</gallery>

==Zemljopis==
[[Datoteka:Kosovo map-hr.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]]
{{glavni|Zemljopis Kosova}}
Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na zapadu. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova je [[Đeravica]], 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena.

Klima je submediteranska do planinska. Srednja siječanjska temperatura je 0–2&nbsp;°C, a srednja srpanjska 23–25&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000&nbsp;mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128&nbsp;km, od čega 111,5&nbsp;km na Kosovu), Sitnica (110&nbsp;km), [[Ibar]] (280&nbsp;km, od čega 85&nbsp;km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume.

===Granice===
[[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]]
* s Albanijom - 111,7&nbsp;km
* s Crnom Gorom - 78,6&nbsp;km
* sa Sjevernom Makedonijom - 158,7&nbsp;km
* sa Srbijom - 365,8&nbsp;km

Što ukupno čini 700,7&nbsp;km granice.

===Površina===
Kosovo zauzima područje od 10 887 [[km²]]

===Prirodni opis===
* '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]]
* '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]].
* '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]].

Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slijevu.

==Uprava==
Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]]

==Stanovništvo==
{{glavni|Stanovništvo Kosova}}
[[Datoteka:Cultural Heritage.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojka u narodnoj nošnji]]
Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu živi 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima većinski srpskim općinama Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.<ref name="business.hr"/>

Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske ustanove od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti bila je 205 stanovnika/km<sup>2</sup>.

Procjenuje se da je Kosovo [[1991.]] imalo oko 1 950 000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1 956 196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%.

Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1 584 440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge.

Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.<br> 
Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći. Crnogorci obilježavaju Dan Crnogoraca Kosova 14. svibnja.<ref>(crnogorski) [http://www.crnogorskipokret.org/dijaspora/crnogorci-kosova-proslava-dana-crnogoraca-kosova-i-dana-nezavisnosti-crne-gore/ Crnogorski pokret] ''Crnogorci Kosova: Proslava Dana Crnogoraca Kosova i Dana Nezavisnosti Crne Gore'', 7. srpnja 2015. (pristupljeno 30. svibnja 2016.)</ref>

Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan "Gora").

Turci su značajna zajednica u Prizrenu.

Hrvati žive u selima [[Janjevo]], [[Letnica]] te nekoliko manjih sela.

Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka.

Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ.

[[Datoteka:Kosovo_ethnic_2005.png|200px|mini|desno|Narodnosni sastav 2005.]]

===Rezultati prethodnih popisa===
* [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi)
* [[1981.]] 1 584 441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%)
* [[1971.]] 1 243 693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) 
* [[1961.]] 963 988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%)
* [[1953.]] 808n141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%)
* [[1948.]] 727 820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %)

===Najveći gradovi===
(stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]])

[[Datoteka:Kosovo-Municipalities.png|200px|mini|desno|Naselja na Kosovu]]

{| class="wikitable" 
!colspan=2 |Najveći kosovski gradovi
|-
!Ime grada
!Broj stanovnika
|-
|[[Priština]] 
|align=right|350 000-500 000 <br>(procjene variraju <br>nakon rata na Kosovu)
|- 
|[[Prizren]] 
|align=right| 107 614
|- 
|[[Gnjilane]]
|align=right| 79 898
|- 
|[[Peć (grad)|Peć]]
|align=right| 81 800
|- 
|[[Kosovska Mitrovica]] 
|align=right| 68 929
|- 
|[[Đakovica]]
|align=right| 68 645
|- 
|[[Uroševac]] (alb. Ferizaj)
|align=right| 39 800
|- 
|[[Podujevo]]
|align=right| 37 203
|}

==Janjevci i Letničani==
{{glavni|Janjevci}}
{{glavni|Letničani}}

Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u.

Janjevci i Letničani jedna su od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.

Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište [[župa|katoličke župe]] Sveti Nikola. Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su se uglavnom iselili u Hrvatsku.

==Šport==
===Nogomet===
[[Datoteka:FBBP01 - FCN - 20151028 - Coupe de la Ligue - Lorik Cana.jpg|mini|desno|[[Lorik Cana]]]]
[[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj.

Među ostalim, s Kosova su i: [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Lorik Cana]]. U svibnju [[2016.]] Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], "Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom", objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.</ref>

''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]''

=== Borilački športovi ===
Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova.

====Boks====
[[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu.

[[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima.

[[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]].

===Košarka===
Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati, odnosno, trenirati klubove na Kosovu.{{nedostaje izvor}}

===Rukomet===
Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]]-e, rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[Šport u 2006.|2006.]][[Šport u 2007.|/07.]] su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja.

==Zanimljivosti==
Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], bio je [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]).

== Literatura ==
*[[Branko Horvat|Horvat, Branko]]: ''Kosovsko pitanje'', <small>Plava biblioteka</small>, Globus, Zagreb, 1988., {{ISBN|86-343-0447-7}}, {{COBISS.SR|id=80514060}}

==Bilješke i izvori==
{{izvori|30em}}

==Poveznice==
* [[Zastava Kosova]]
* [[Grb Kosova]]
* [[Skupština Republike Kosovo]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal]
* [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo]
* [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova]  
* [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova]
* [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)]
* [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |date=30. prosinca 2006. }} 
* [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons        = Kosova - Косово и Метохија
|commonshr      = Kosovo
|commonscat     = Kosovo
|commonscathr   = Kosovo
|wikiatlas      = Kosovo
|wikiatlashr    = Kosova
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{Kosovo}}
{{Okruzi_i_općine_Kosova}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]