Kraljevsko ugarsko domobranstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
zastava ugarskog domobranstva
Colors k.u. Honvéd R.PNG

Kraljevsko Ugarsko Domobranstvo (Magyar Királyi Honvédség, königlich ungarische Landwehr), najčešće samo Honvéd, bilo je sastavnica austro-ugarske vojske od 1867. do 1918., uz zajedničku vojsku i Carsko i kraljevsko domobranstvo (u austrijskom dijelu).

Nastanak[uredi VE | uredi]

Honvedi vuku podrijetlo iz revolucije 1848., kada je organizirana mađarska vojska. Austro-ugarskom nagodbom 1867. osnovana je zajednička austro-ugarska vojska, koja se dijeli na stalnu vojsku i bojno pomorstvo, domobranstvo (posebno za austrijski, posebno za ugarski dio Monarhije) te isto tako i pučki ustanak.[1] Zajednička vojska ima zadaću braniti dvojnu monarhiju protiv "izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji".[1] Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti.[1] Pučki se ustanak predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij Monarhije.[1] Vojna obveza u zajedničkoj vojsci traje 10 godina (3 godine li postrojbi i 7 godina u pričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i 10 godina u pričuvi).[1]

Sukladno tome, ustrojeno je ugarsko kraljevsko (pod imenom honvédség) i austrijsko carsko (pod imenom landwehr) domobranstvo.

Ustroj[uredi VE | uredi]

  • I domobransko okružje (njem. I. Landwehrdistrikt; M.kir. I. budapesti honvéd kerületi parancsnokság) – Budimpešta
  • II domobransko okružje (njem. II. Landwehrdistrikt; M.kir. II. szegedi honvéd kerületi parancsnokság) – Szeged
  • III domobransko okružje (njem. III. Landwehrdistrikt; M.kir. II. kassai honvéd kerületi parancsnokság) – Košice
  • IV domobransko okružje (njem. IV. Landwehrdistrikt; M.kir. IV. pozsonyi honvéd kerületi parancsnokság) – Bratislava
  • V domobransko okružje (njem. V. Landwehrdistrikt; M.kir. V. kolozsvári honvéd kerületi parancsnokság) – Cluj-Napoca
  • VI hrvatsko-slavonsko domobransko okružje (njem. VI. Kroat.-slawon. Landwehrdistrikt; M.kir. VI. zágrábi horvát-szlavon kerületi parancsnokság) – Zagreb (Agram)

VI, kasnije VII hrvatsko-slavonsko domobransko okružje imalo je poseban položaj u pitanjima časnika, jezika, zastava i obilježja. Nazivalo se i Hrvatsko domobranstvo.

Honvédség je imalo 32 pješačke pukovnije (od kojih 4 hrvatske), 10 husarskih (jedna hrvatska) i 8 domobranskih poljskih topničkih pukovnija (jedna hrvatska).

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Johann Christoph Allmayer-Beck, Erich Lessing: Die K.u.k. Armee. 1848-1918. Verlag Bertelsmann, München 1974, ISBN 3-570-07287-8.
  • L. W. Seidel (Hrsg.): Seidels kleines Armeeschema. Dislokation und Einteilung des k.k. Heeres, der k.k. Kriegsmarine, der k.k. Landwehr und der königlich ungarischen Landwehr. Seidel, Wien 8. Jg. (1861) bis 61. Jg. (1907), (Vorgänger: "K.K. österreiches Armee-Schema auf das Jahr ...")
  • Stefan Rest, M.Christian Ortner, Thomas Ilmig: Des Kaisers Rock im 1. Weltkrieg. Verlag Militaria, Wien 2002, ISBN 978-3950164206

Izvori[uredi VE | uredi]