Latinović
Latinović je poznata plemićka obitelj bačkih Hrvata.
Plemstvo su dobili Stjepan i Danijel Latinović 23. rujna 1719. godine.
Dobila je pridjevak de Bordos (Bordoški) 1747. u Beču. Ime je prema posjedu Bordošu, koji su dobili 1725. godine.
Obitelj je dala bačkog podžupana i kraljevskog savjetnika Petra Latinovića. Njegova djeca Ivan i Josip iz njegova drugog braka s barunicom Anom Brnjaković su poslije dobila Kaćmar u posjed pa su u Beču 12. lipnja 1801. dobili još pridjevak de Katymár (et de Katymár).[1] Iz ove obitelji i njenih ogranaka proglašeno je 28 plemića, koji su sudjelovali u upravi Bačke županije i u društvenom životu ugarskog plemstva.[2]
Bila je među najbogatijim obiteljima u cijeloj Kraljevini Ugarskoj, uz Grašalkoviće najmoćnija i najutjecajnija.
Mađarski autori misle da je izvorni oblik prezimena ove obitelji bio Latanović.
Hrvatska obitelj Latinović u Bačkoj spada u treću skupinu hrvatskog plemstva u Bačkoj. To su obitelji koje su plemstvo zadobile koje su plemstvo zadobile tijekom 1700-tih.[3] Među njima su obitelji: Horvat, Barić, Šomošić, Alaga, Ivanić, Stipanović, Bukvić, Vojnić, Piuković, Pilasanović, Guganović, Nimčević, Sarić, Parčetić, Volarić, Vuković, Perčić, Babić, Blesić, Miković, Ambrozović, Bošnjak, Lučić, Markulin, Orčić, Strilić, Fratričević, Kopunović, Milašin, Novaković, Rudić, Latinović. [3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj Grofovi za plugom barunice u papučama
- Miroljub br.11/2001. Iz naše povisti - grofovi za plugom barunice u papučama (Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj)
- Miroljub br.11/2001. Iz naše povisti - grofovi za plugom barunice u papučama, nastavak (Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj)
- CPI Robert Skenderović: Gospodarske, kulturne i političke veze bačkih Hrvata tijekom 18. i 19. stoljeća, str.140
- ↑ Ante Sekulić: "Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca"
- ↑ Ante Sekulić: "Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca"
- ↑ 3,0 3,1 ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo